Dorađeni plan restrukturiranja Uljanik grupe i prije nego što ga je uprava kompanije poslala u Ministarstvo gospodarstva Darku Horvatu, pojavio se u medijima, a prema nacrtu i nije puno drukčiji od plana na koji je Europska komisija uputila brojne kritike.
Poštovana je uputa Bruxellesa da se odgovornost države i novog strateškog partnera za dugove podijeli napola, pa bi u novom planu strateški partner trebao preuzeti 347 milijuna eura duga, kao i država. I dalje se inzistira na kombinaciji nekretninskog projekta i brodogradnje.
Tako se na području Arsenala planira osloboditi 24 hektara zemljišta za gradnju nekretnina za život, ali i turističkih sadržaja. Brodogradilište bi se povuklo na otok.
Time se pokazuje da uprava Uljanika ne odustaje od pretvaranja Uljanika u skupe nekretnine.
>> Pula: prosvjed radnika Uljanika
Nerealno je očekivati da će se postići održiva simbioza između luksuznih hotela i stanova i bučnog brodogradilišta. U prilog tezi da je nekretninski projekt najbolje rješenje autori plana restrukturiranja argumentiraju da će se ulaganjem otvoriti tisuću radnih mjesta, a da će se u državni proračun samo iz poreza na promet nekretninama sliti 29 milijuna eura.
Nije sporno da bi turistički kompleks nadomak centru Pule bio profitabilan i da bi donio i porezne i financijske prihode i državi i lokalnoj zajednici, ali je isto tako jasno da se razvojem takvog projekta brodogradnja u izvjesnom roku smanjuje pa i gasi.
U planu restrukturiranja tvrdi se da će se brodogradnja održati i da će svi zaposlenici zadržati posao. Njegovi autori izračunali su da je realno graditi tri broda godišnje u škveru te da će to donositi oko 351 milijun eura prihoda. Pritom se unaprijed najavljuje da će u svakom trenutku u Uljaniku biti oko devet brodova u različitim fazama gradnje, a da će se na svakom brodu ostvarivati više od 80 milijuna eura zarade.
Iz plana se vidi i da uprava ne odustaje od svog odabira strateškog partnera pa planove prilagođava idejama Kermas energije odnosno Danka Končara. Iz primjera Brodotrogira, koji je privatizirao uz sličan plan koji je uključivao kombinaciju brodogradnje i nekretnina turističke namjene, vidljivo je da je brodogradnja poprilično propatila.
Nema reakcije Vlade na novi plan, ali sve što su o tome rekli resorni ministri uključeni u razrješenje problema u Uljanik grupi kosi se s takvim planom. Isticana je potreba da se zadrži brodograditeljska djelatnost, što planom nije zajamčeno, a neslužbeno se i više puta poručivalo da Končar nije najpoželjniji strateški partner, i to ponajprije i zbog skepse Bruxellesa da taj poduzetnik ima financijsku snagu izdržati to ulaganje.
I dok se plan iz Pule seli u Zagreb, radnici i dalje u neizvjesnosti iščekuju hoće li im plaće za rujan biti isplaćene na vrijeme. Uljanik navodno ima oko 11 milijuna kuna vlastita novca, a povukao bi i određeni dio depozita za kredite kako bi isplatio neto iznos plaće, a bruto dio odnosno porezi i doprinosi bili bi isplaćeni obročnom otplatom ili uz kašnjenje. Računi kompanije su blokirani, a Vlada i dalje traži nove ulagače.
>> Pogledajte video o prosvjedu radnika Uljanika
Bravo Marina, odličan argumentiran članak bez ikakve obojenosti, samo istina.