Urednik informativnog programa bosanskohercegovačkog javnog servisa BHT 1 Marko Radoja suočio se s prijetnjama smrću nakon što su lokalni mediji u četvrtak objavili kako je on voditeljima televizijskih emisija preporučio da 11. srpnja, kada je obilježavana obljetnica genocida u Srebrenici, tijekom sudjelovanja u programu ne nose na odjeći "srebrenički cvijet" koji je postao nekom vrstom simbola te tragedije.
Radoja, koji je na BHRT prešao s Al Jazeere Balkans, a prije toga je radio na Radio-televiziji Republike Srpske (RTRS), potvrdio je kako je dao preporuku da voditelji informativnih emisija 11. srpnja na odjeći ne nose pleteni bijeli cvijet koji je postao simbolom stradanja Bošnjaka u genocidu počinjenom 1995. godine a pojasnio je kako je to učinio rukovodeći se kodeksom kakav postoji i na BBC-u gdje se posebna pozornost poklanja tome da novinari i voditelji budu neutralni u izvještavanju.
On tvrdi kako se njegova preporuka odnosila samo na voditelje, a ne i na novinare kojima je kanio prepustiti da sami o tome odlučuju.
"Ja sam prvi novinar koji je 1997. godine u RS-u rekao riječ genocid, tada se ni slovo 'g' nije smjelo reći, a kamoli genocid. Znate li što je to značilo u to vrijeme, dobio sam otkaz na RTRS-u zbog toga i jedva sam živu glavu izvukao.
I danas ja nakon svega od svog Sarajeva, zbog nekih laži da sam 'srebrenicomrzac', dobivam prijetnje linčem i ubojstvom", kazao je Radoja kako ga citira portal Klix.
Pojašnjava kako je kao urednik informativnog programa, prvi koji je na toj poziciji, a došao je izvan struktura BHRT-a, suočen sa stalnim pritiscima i nemogućom situacijom jer od njega svi traže obilježavanje različitih obljetnica što je pak za neke druge uvredljivo.
"Što se mene tiče, ne da nisam protiv, nego ću ja nositi cvijet, ali otvaramo Pandorinu kutiju jer imate sukobe gdje su sudjelovali Srbi i Hrvati, Hrvatima je Oluja pobjeda, a Srbima tragedija, i što ćemo onda?
Naša država nije riješila te stvari, da jeste, znao bih što da radim. Naša država je nedorečena. Ja ne znam tko će se meni danas ispričati, a ja i dalje ne mogu ući u Sarajevo", kazao je Radoja.
Odmah su uslijedila brojna reagiranja na društvenim mrežama.
Novinarka TV Federacije BiH Arijana Saračević-Helać tako je poručila na Facebooku kako je cvijet tek simbol sjećanja na srebreničke žrtve uključujući Ninu Ćatića, ratnog izvjestitelja iz opkoljene enklave koji je ubijen 1995. godine.
Glavna tajnica udruge BH novinari Borka Rudić ustvrdila je pak kako je Radojin postupak bio nemoralan kao i da je odgovoran za druge uredničke promašaje.
"Ni jedan od tih postupaka nema nikakve veze s profesionalnim novinarstvom u multietničkim zajednicama i postkonfliktnim društvima", tvrdi Rudić.
Još je izravnija bila Lajla Turčilo, profesorica na odsjeku za novinarstvo Fakulteta političkih znanosti u Sarajevu.
"To nije neutralnost. To je stav. Stav da je važnije brinuti o osjećanju zločinca, nego žrtve. Stav da je važnije ne zamjeriti se živima koji su te doveli tu gdje si, nego mrtvima koji svakako ne mogu ustati da ih u oči pogledaš", napisala je Turčilo.
O svemu što se dogodilo narednog bi tjedna trebao raspravljati Upravni odbor BHRT, no Radoja se već u četvrtak suočio sa zahtjevima za smjenom koji dolaze iz samog BHRT-a, odnosno iz ogranka Saveza samostalnih sindikata u toj kući.
Od uprave javnog servisa zatražili su hitnu smjenu urednika informativnog programa uz optužbu kako on svojim istupima i ponašanjem uništava sav trud koji u proizvodnju programa ulažu novinari, djelatnici u tehnici, a istodobno su iskazali potporu svim novinarima koji su odbili Radojinu preporuku da ne nose srebrenički cvijet na odjeći 11. srpnja.
>> U Saboru održana 23. godišnjica genocida u Srebrenici
"Dok urednik IP-a BHT1 smatra da je osnovni postulat novinarstva neutralnost, Savez samostalnih sindikata radnika u BHRT-u smatra da je osnovni postulat novinarstva objektivnost, a presude međunarodnih sudova bi trebale predstavljati objektivno stajalište za jedan javni servis.
Jedino od čega javni servis mora biti neovisan je utjecaj političkih stranaka, posebice u predizborno vrijeme", stoji u priopćenju sindikata.
Urednik informativnog programa BHT 1 u međuvremenu je otvorio bolovanje.
>> Migranti u Bihaću
Isti i danas, pleme koje se ne mijenja stoljecima 1172.god. piše Helmold von Bosau iz Lübecka nakon svojega putovanja Balkanom: “…zovu se Servi, đavolovi sinovi, bez jarma Božjega, obslužitelji svih prljavština, koji na svojim mjestima na zvjerski način žive, divljijiiji od životinja.” Helmoldi Presbyteri Chronica slavorum; In: Monumenta Germanica Historica, Scriptorum tomus XXI, Hannoverae MDCCCLXVIIII