02.08.2018. u 09:18

I bez preporuka Europske komisije Hrvatskoj bi bilo pametno smanjiti parafiskalne namete ili skratiti sudske procese

U srpnju završava tekući europski semestar, godišnji ciklus popravljanja i usklađivanja ekonomskih politika zemalja članica Europske unije.

Glavni su ciljevi semestra osigurati zdrave javne financije, spriječiti i otkloniti pretjerane makroekonomske neravnoteže te provoditi strukturne reforme radi povećanja zaposlenosti i ubrzavanja rasta i investicija.

Svake godine Europska komisija analizira stanje ekonomije svake pojedine zemlje članice i izdaje joj preporuke za postizavanje tih ciljeva, preporuke koje bi zemlje članice najesen trebale uvažiti kada budu usvajale proračune za iduću godinu.

No zemlje članice ne provode te preporuke s jednakim elanom i u jednakoj mjeri: među najagilnijima i najbržima su Finska, Danska, Slovenija, Litva.

Hrvatska, premda jedna od samo tri (uz Italiju i Cipar) članica s “prekomjernim makroekonomskim neravnotežama”, istodobno je i među zemljama koje preporuke Europske komisije provode najmanje i najlošije.

No, provedba preporuka Europske komisije, osobito za otklanjanje makroekonomskih neravnoteža, ne samo da je u prosjeku osrednja, nego se posljednjih godina i pogoršava, ustanovio je jedan od vodećih europskih ekonomskih think-tankova Bruegel i objavio u svojoj publikaciji Policy Contribution za lipanj ove godine (br. 9), pa se mnogi analitičari počinju pitati je li europski semestar uopće učinkovit i koristan mehanizam.

Pritom je pomalo i bizarno da druga najagilnija zemlja u provedbi preporuka Europske komisije, Ujedinjeno Kraljevstvo, upravo iz Unije bježi.

Zašto zemlje članice u prosjeku vrlo slabo, a Hrvatska, u društvu s Ciprom, Bugarskom, Njemačkom, Mađarskom, Slovačkom i Luksemburgom, provodi preporuke Europske komisije očajno loše?

Slaba implementacija preporuka, kažu Bruegelovi analitičari, posljedica je temeljnog problema s kojim se suočava Europska unija. Nacionalne politike mogu imati značajne prekogranične posljedice, pa odatle i potreba za njihovim usklađivanjem.

Suverene države, međutim, donose odluke većinom na temelju nacionalnih kriterija, procjena i potreba ne vodeći previše računa o tome kako će se one odraziti na druge članice. Odatle i Bruegelov savjet da se preporuke europskog semestra usredotoče samo na one neravnoteže koje su zaista makroekonomski relevantne i koje djeluju na ostale zemlje članice.

Što bi ostalim članicama značilo ima li Hrvatska porez na nekretnine ili nema, ako nije u deficitu? No, preporuke, ili znatan dio njih, zemlje članice trebale bi provoditi učinkovitije i potpunije i zbog sebe samih.

I bez da joj to mora reći Europska komisija Hrvatskoj bi bilo pametno smanjiti teritorijalnu usitnjenost javne administracije, unaprijediti upravljanje državnim poduzećima i brže ih privatizirati, znatno smanjiti teret parafiskalnih nameta i birokratskih i legislativnih zahtjeva ili skratiti sudske procese.

No očito je da su zdrav razum, kvalificirane procjene i dobre namjere Europske komisije jedno, a moć ušančenih i povezanih lokalnih interesnih skupina nešto sasvim drugo.

>> Pogledajte i video 'Veličanstven oproštaj od Olivera Dragojevića'

Ključne riječi

Komentara 2

Avatar Celzijus
Celzijus
15:34 02.08.2018.

"Evropska komisija" - skupina uhljeba malo veće razine nego u državama-članicama ala RH&td. Jedna takva grupa "stručnjaka" donesla je i službeni europski normativ koji govori koliko grama sira mora ići u burek. A i tupi Bosanci znaju da u burekk ide MESO, sir ide u sirnicu, zelje u pitu zeljanicu... Pametnom dosta, ali europskim komisijama baš i nije.

ST
stefj
13:49 02.08.2018.

Nevjerojatan je utjecaj interesnih skupina kod nas, pa do sada nije ukinut niti jedan parafiskalni namet, samo ih svake godine ima sve više. Ta paradržava jednostavno pojede ono sitno što država tu i tamo smanji neko davanje, nije bez veze činjenica da nas investicije zaobilaze u širokom luku, za investitore smo poput otoka gubavaca... I tu ideologija nema puno utjecaja, čak nema veze tko je na vlasti, parafiskalni nameti samo se gomilaju... Jako dobar primjer je to što smo mi jedina zemlja u EU i jedna od rijetkih u svijetu gdje nema iTunes-a. Sve radi interesne skupine ZAMP i sličnih... A jasno je i zašto ne provodimo preporuke EK, tj. provodimo isključivo samo one koje nemaju veze državnom i javnom službom ili sa paradržavom. Ako nešto ima i malo naznaka da bi moglo ugroziti nekog uhljeba, sigurno se neće provesti, a izgledno je da će o tome biti zabranjeno i pisati... Nema druge nego otići potražiti sreću negdje drugdje...

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije