Hrvatska je u ponoć, nakon manje od deset godina članstva u Europskoj uniji, postala članica šengenskog područja, ušavši time u klub s još 26 država i 420 milijuna ljudi u najvećem svjetskom prostoru slobodnog kretanja među državama.
Osim svečanog podizanja rampi na graničnom prijelazu Bregana uoči službenog ulaska u eurozonu u ponoć, večeras se svečanost održava i na mađarskoj granici Goričan-Letenye. Tamo se nalazi ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman koji će se susresti s mađarskim izaslanstvom na čelu s mađarskim parlamentarnim zastupnikom Péterom Cseresnyém.
- Sada se i jedni i drugi možemo kretati bez zaustavljanja. Hrvatski građani i gospodarstvo će imati najviše koristi od ulaska u Schengen. A najviše građani u ovim krajevima, moći će nesmetano se kretati. Mađari također, turisti... Ovo je doista veliki događaj za sve nas, a i za samu Europu. Našim ulaskom u Schengensku zonu jača se sigurnosna komponenta, jasno raste i odgovornost Hrvatske. Hrvatska će čuvati više od 1000 kilometara granice Europske unije. U svakom slučaju ovo je veliki dobitak za cijelu Europu. Zahvaljujem hrvatskoj i mađarskoj policiji, na trudu koji su uložili godinama, na ljubaznosti - izjavio je ministar Grlić Radman.
Osim Grlića Radmana, svečanost ulaska u Schegen upriličio je i župan Međimurske županije Matija Posavec, europarlamentarka Sunčana Glavak, kao i saborski zastupnici Darko Sobota i Robert Jankovics.
Međimurska županija jedina je hrvatska županija koja graniči s dvije države članice šengenskog prostora. Obilježavanje ulaska Hrvatske u šengenski prostor obilježava se na starom graničnom prijelazu Goričan. Svečanosti nazoči ministar vanjskih i europskih poslova dr. Gordan Grlić Radman sa suradnicima i predstavnici Mađarske. Ministra je dočekao župan Matija Posavec.
S otkucajem ponoći Hrvatska je postala 27. članica šengenskog prostora. Ukinute su granične kontrole na kopnenim i pomorskim graničnim prijelazima prema članicama EU-a, a 26. ožujka ukinut će se i one u zračnim lukama.
Šengenski prostor, koji se Hrvatskom proširio prvi put nakon deset godina, sada čine 23 od 27 članica EU-a te Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska.
U šengenskom prostoru nisu Bugarska i Rumunjska, koje nisu dobile odobrenje drugih članica početkom prosinca, te Cipar i Irska.
Šengenski prostor prostire se na više od četiri milijuna kvadratnih kilometara te je dosad brojao oko 420 milijuna ljudi, stoji na stranicama EU-a. 'Ukinute' granice svakodnevno prijeđe 3,5 milijuna ljudi, a njih oko 1,7 milijuna živi u jednoj, a radi u drugoj članici. Procjenjuje se da unutar prostora slobodne kretnje godišnje prođe 1,25 milijardi ljudi.
Hrvatska je na putu prema 'unutarnjem krugu' EU-a ispunila 281 preporuku u osam područja, čime je prošla dosad najsveobuhvatniju i najdetaljniju provjeru. Šengenski prostor, smatran jednim od najvećih postignuća EU-a, započeo je 1985. između pet članica – Francuske, Njemačke, Belgije, Nizozemske i Luksemburga.
Nazvan je po Schengenu, malenom mjestu u Luksemburgu, smještenom na samoj granici s Njemačkom i Francuskom, u kojem su potpisani osnivački sporazumi.
>> VIDEO Čestitka Andreja Plenkovića: 'Štitit ćemo svakog hrvatskog građanina, biti čvrst oslonac gospodarstvu te Hrvatsku i dalje voditi prema boljitku'
Šta bi mi bez ovako uspješnih političara, iz godine u godinu sve bolje, sve blista, cvijeća cvijeta, med i mlijeko....