Mate Granić, dugogodišnji šef hrvatske diplomacije u vrijeme predsjednika Tuđmana, danas posebni savjetnik premijera Andreja Plenkovića, u studiju Večernjeg komentirao je ishod američkih predsjedničkih izbora, neobično ponašanje predsjednika Donalda Trumpa koji odbija priznati poraz i najavljuje sudske bitke zbog navodne masovne izborne prevare za koju ne nudi dokaze i očekivanja od novoizabranog predsjednika Joea Bidena.
Razgovor je vodio Tomislav Krasnec, Večernjakov dopisnik iz Bruxellesa, gdje prati rad Europske unije i NATO-a, i gdje je iz prve ruke imao prilike vidjeti Trumpove pokušaje slabljenja transatlantskog savezništva koje Biden planira obnoviti i jačati.
TEKSTUALNI PRIJENOS:
Kako kao čovjek s mnogo diplomatskih utakmicama u nogama komentirate izjavu američkog državnog tajnika Mikea Pompea koji je jučer de facto osporio rezultat Joea Bidena na izborima i kazao, ako bude tranzicije vlasti, da će to biti tranzicija u novi mandat Donalda Trumpa? Kako je općenito moguće da lider slobodnog svijeta odbija prihvatiti rezultate izbora?
Kad kažete slobodni svijet, onda mislimo na SAD u nekim drugim vremenima, recimo dok sam ja bio student. Danas su okolnosti drukčije, no ja čvrsto vjerujem u američke demokratske institucije. Građani su glasovali, neki neposredno na biralištima, a neki dopisno. Dakle, demokratska volja svakako je izražena. U međuvremenu se pojavila tužbe nezadovoljne strane, ali svakako će ključan trenutak biti 14. prosinca kad se elektori sastaju. Do tada će sve pravne zavrzlame, nadam se, biti riješene.
Mislite li da će Donald Trump mirno predati vlast Joeu Bidenu?
To nitko u ovom trenutku ne može kazati. No mislim da primopredaja vlasti neće biti više upitna kad oba američka doma proglase pobjednika. Institucije će odraditi svoj posao, Amerikanci imaju jake sudove i mislim da tu ne bi trebalo biti previše problema. Osim toga, rad institucija povezan je i s obavještajnim službama. Moglo bi biti problema, ali sama primopredaja koja se formalno vrši 20. siječnja neće doći u pitanje već će se održati u skladu s Ustavom.
Možete li kao Tuđmanov ministar vanjskih poslova uopće zamisliti što bi SAD i Europa napravili da, primjerice, u Hrvatskoj imamo situaciju gdje jedan političar odbija prihvatiti rezultate i prijeti da neće izvršiti primopredaju vlasti? To vas pitam jer ste kao bivši ministar često bili suočeni s međunarodnim kritikama u vrijeme Tuđmana. Sjetimo se samo zagrebačke krize kada je dugo vremena predsjednik odbijao prihvatiti rezultate izbora za gradsku skupštinu...
Pritisci bi bili strašni, golemi... Pitanje je tko bi uopće to mogao izdržati. No to što spominjete za grad Zagreb, mi smo to riješili i na kraju je Hrvatska postala članicom Vijeća Europe. Mene je predsjednik Tuđman odredio kao pregovarača sa SDP-om, htjeli smo veliku koaliciju HDZ-a i SDP-a, no iako je Račan o tome premišljao, njegovi suradnici su to odbili. Zbog toga je Tuđman bio povrijeđen. Ali ovo što se događa u Americi svakako je neuobičajena situacija koja ruši ugled SAD-a u svijetu. Znakovita je i činjenica da je onog trenutka kad su projekcije pokazale da je Joe Biden novi američki predsjednik čestitka stigla iz cijelog demokratskog svijeta. Biden je i u svom govoru bio jasan kazavši da želi uspostaviti tri jasna cilja, a to su: jačanje demokracije, efikasna vladavina prava te borba protiv pandemije. Borba protiv pandemije je od iznimne važnosti i mogu sa sigurnošću reći da je Trump izgubio izbore zbog podcjenjivanja pandemije i lošeg pristupa. Dakle, tu nije bila u pitanju ekonomska kriza ili bilo koji drugi razlog.
Jučer je Donald Trump komentirao objavu kompanije Pfizer koja je objavila da će uskoro imati uspješno cjepivo. On smatra da se s tom objavom namjerno čekalo kako bi proslavila Joea Bidena. Trump smatra da se vijest trebala objaviti ranije jer bi mu išla u prilog i sigurno bi bio pobjednik izbora jer bi mogao tvrditi da je u njegovu mandatu Amerika došla do cjepiva.
Ta teorija ima smisla i ja je ne bih isključivao u potpunosti, ali je činjenica da je 240 tisuća ljudi umrlo od korone u SAD-u te da je sam Trump obolio i da je pritom podcjenjivao problem od samog početka. SAD spada u one države koje imaju najveće znanstvene i zdravstvene kapacitete, a najgore su od svih demokratskih država vodile taj proces. Naravno da je plaćena visoka cijena.
Nedavno je Večernji list objavio zapise iz videoarhive, a na kojima Joe Biden početkom devedesetih drži u Senatu oštre govore protiv velikosrpskih ideja te Miloševića otvoreno naziva zločincem. Kakva su vaša sjećanja na njega iz tih vremena?
Kad smo kao hrvatsko izaslanstvo završili s potpisivanjem Washingtonskog sporazuma 1. ožujka 1994. u SAD-u, poslije te ceremonije došao je američki državni tajnik i brojni kongresmeni i senatori. Tadašnji senator Joe Biden nam je čestitao i s njim smo kratko porazgovarali. Njegovi stavovi su bili jasni. Htio je okončanje rata i uspostavu Federacije BiH. Jasno je artikulirao svoje stavove o Miloševiću, Karadžiću i Mladiću. Nazivao ih je nedvosmisleno zločincima. Sjećam se još jedne situacije. Nakon što smo potpisali Daytonski sporazum i Erdutski sporazum, skupina američkih senatora posjetila je Hrvatsku. Među njima je bio Joe Biden, a ja sam bio s Hrvojem Šarinićem i Franjom Tuđmanom. Dobrih pet sati bili smo u Splitu u Vili ''Dalmacija''. Tada sam dugo razgovarao s Bidenom. Savršeno je poznavao situaciju u regiji i za Hrvatsku je bio izuzetno koristan. Kasnije sam ga vidio kad sam bio u poslovno u Senatu SAD-a, a zadnji put kad je kao potpredsjednik bio u posjetu tadašnjoj predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović. Kurtoazno smo se pozdravili i kratko porazgovarali.
Kad ste već spomenuli Dayton, naravno on je zaustavio rat, ali mnogi kažu da ima mnogo rupa, a jedna od njih je preglasavanje Hrvata u BiH od strane Bošnjaka. Koliko će se Joe Biden baviti tim pitanjem koje je važno za Hrvatsku? Hoće li on i njegova administracija imati sluha?
To nikako neće biti prioritet Joea Bidena. Prva stvar koju će on vjerojatno napraviti na planu vanjske politike jest povratak Pariškom sporazumu, podrška WHO-u, jačanje euroatlantskog savezništva, a tu Hrvatska može sudjelovati preko premijera Andreja Plenkovića koji je zasigurno jedan od uglednijih članova EPP-a. Bidena također čekaju teški trgovački pregovori s Kinom, definiranje politike prema Rusiji i Sjevernoj Koreji. Dakle, ovaj prostor naše regije neće biti u prvom planu, ali zato mi moramo biti aktivni i kristalno jasni. Što se tiče BiH, Bidenova politika temeljit će se na transatlantskom putu BiH, ali i na jačanju njezine održivosti kao države s tri konstitutivna naroda. Dovoljna Bidenova pomoć Hrvatskoj bila bi samo ta da dođe do dogovora o novom izbornom zakonu u BiH.
Je li Srbija vidjela šansu u Trumpu kako bi zadobila njegovo povjerenje i pokušala politički improvizirati na Balkanu, primjerice potpisati neke sporazume iz kojih bi Vučić kasnije mogao povlačiti eventualno priznanje Kosova i revidirati prošlost velikosrpske agresije? Osim toga, sâm Vučić je kazao kako bi mu bilo draže da je Trump dobio izbore.
Da u pravu ste, Srbija je igrala na tu kartu.
Današnji hrvatski premijer i predsjednik stasali su kao profesionalci u vašem ministarstvu devedesetih. Odlično poznajete Andreja Plenkovića i Zorana Milanovića. Što mislite o njihovu sukobu i svakodnevnim prepirkama?
Da, poznajem ih izvrsno. Mislim da se obojica trebaju bezuvjetno držati Ustava i snositi odgovornost za izgovorenu riječ. Evo, recimo, posebno me žalosti kad je predsjednik nedavno spočitavao premijeru da je kao mladi diplomat sudjelovao u mojoj kampanji za predsjednika nakon Tuđmanove smrti. Pa nije on to htio, ja sam ga zamolio. Naime, Andrej Plenković bio je moj izbor. On je jednostavno bio ono najbolje što je Hrvatska nudila od mladih diplomata. Ja sam izgubio izbore, a Plenković je operativno odradio sjajan posao. Kasnije se nakon dolaska SDP-a na vlast nisam više htio kandidirati iako su me mnogi nagovarali, pa i između ostalog Soros koji je nudio infrastrukturnu pomoć preko jednog našeg veleposlanika.
CIJELI INTERVJU MOŽETE POGLEDATI U VIDEOPRILOGU NA POČETKU TEKSTA
Štetočina