Vlada Republike Hrvatske održala je danas 218. sjednicu, na kojoj su bile 24 točke. Na dnevnom redu, između ostalog, bio je i Nacrt prijedloga izmjena i dopuna Državnog proračuna Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu. Kako je ranije i najavljeno, na Vladi je predstavljeno i privremeno izvješće o ukupnom stanju vezano uz aktualne poplave u Hrvatskoj.
Na početku sjednice Vlade uvodno se obratio premijer Andrej Plenković te komentirao aktualno stanje obrane od poplava. "Nužno je spomenuti da su ovakve ekstremne oborine neobične za ovo dobra godine. Znak su klimatskih promjena koje pogađaju cijeli svijet. Morat ćemo se još sustavnije pripremati za prilagodbu za ubrzane klimatske promjene i prije svega činiti mudre korake. To znači, kada je riječ o prostornom planiranju, izdavanju građevinskih dozvola... Rizici su znatno promijenjeni", ističe.
Osvrnuo se i na proces obnove te naveo kako su u potpunosti iskorištena sredstva Fonda solidarnosti za petrinjski potres. "Krenula je primopredaja državnih stanova. Bit će dodijeljena 134 stana u pet županija i nastavljaju se aktivnosti usmjerene prema izgradnji zamjenskih kuća", kazao je.
Govoreći uvodno o rebalansu proračuna, kazao je: "Rebalans donosimo kako bismo prilagodili proračun novim okolnostima. Cilj je ispuniti obveze koje smo definirali da se trebaju riješiti, a to je prije svega daljnja pomoć našim građanima".
VEZANI ČLANCI:
Na aktualno stanje vezano za potres osvrnuo se ministar Tomo Medved. Kako ističe, broj zaposlenih u Sisačko-moslavačkoj je u porastu. "Od 2019. do 2021. godine zabilježen je i porast registriranih i aktivnih poslovnih subjekata. Broj registriranih povećao se za gotovo 650", kaže.
"Uz obnovu, Vlada ulaže napore u gospodarsku i demografsku revitalizaciju i ravnomjerni razvoj Sisačko-moslavačke županije", dodaje.
Video: Plenković o kritikama zbog poplava: 'Odite na Google, pogledajte što se događa u Italiji'
Prijedlog rebalansa proračuna
Nacrt prijedloga izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu predstavio je ministar financija Marko Primorac.
"Pred nama je rebalans proračuna za 2023. godinu. U 2023. godini očekujemo gospodarski rast od 2,2 posto. Očekujemo i usporavanje inflatornih pritisaka s 10,8 posto na 6,6 posto u 2023. godini. Očekujemo i nastavak rasta broja zaposlenosti", ističe uvodno Primorac. Novim planom proračuna za 2023. ukupni prihodi iznose 26,6 milijardi eura, odnosno povećavaju se za 1,7 milijardi eura u odnosu na originalni plan. Rebalansom državnog proračuna ukupni rashodi povećavaju se za 1,4 milijarde eura. Umjesto 26,7 milijardi eura, iznosit će 28,1 milijardu eura.
"Ovaj rebalans nije rezultat nikakvih izvanrednih okolnosti već ga donosimo iz tehničkih razloga, s obzirom na mjere Vlade koje smo donijeli kako bismo ugradili sve ono što je doneseno, a nije bilo predviđeno originalnim planom proračuna", napomenuo je Primorac.
Prema rebalansu proračuna, prihod od poreza na dobit iznosi 2 milijarde eura i veći je za 428,7 milijuna eura. Rezultat je poslovanja poduzeća i banaka tijekom 2022. i uplate poreza na dobit po završnom obračunu krajem travnja 2023., kao i jednokratnog dodatnog poreza na dobit.
Prihod od poreza na dodanu vrijednost iznosi 9,6 milijardi eura i veći je za 537,1 milijun eura. Projekcija se, kako ističe Vlada, temelji na kretanju osobne i turističke potrošnje, intermedijarne potrošnje, investicija te socijalnih transfera u naravi do kraja godine. U obzir se uzimaju i porezne izmjene u 2022. i 2023. godini.
VEZANI ČLANCI:
Prihod od poreza na međunarodnu trgovinu i transakcije planiran je u iznosu od 81 milijun eura, čime se povećava za 2,7 milijuna eura, a ostali porezni prihodi iznose 2,5 milijardi eura i veći su za 30,6 milijuna eura.
Prihodi od doprinosa veći su za 297,4 milijuna eura, a prihodi od imovine za 312,7 milijuna eura. Što se tiče prihoda od imovine, prema novom planu za 2023. iznose 629,2 milijuna eura. Kako navodi Vlada, ovi prihodi rastu zbog više očekivanih prihoda od uplate dividendi i dobiti poduzeća u državnom vlasništvu, kao i od jednokratne naknade za pravo uporabe radiofrekvencijskog spektra.
Prema novom planu za 2023., prihodi od pomoći iznose pet milijardi eura. Izravno su vezani uz projekte financirane iz europskih fondova, kao i uz sredstva iz Fonda solidarnosti te instrumenta EU nove generacije, odnosno Mehanizma za oporavak i otpornost.
VEZANI ČLANCI:
Rashodi financirani iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka povećavaju se za 1,2 milijarde eura. Također, rashodi financirani iz Europske unije i ostalih izvora povećavaju se za 185,3 milijuna eura. Vlada ističe kako je to rezultat bolje iskorištenosti Fonda solidarnosti Europske unije u iznosu od 117,7 milijuna eura te osiguranja dodatnih sredstava za ustanove u zdravstvu koje se financiraju iz prihoda na temelju ugovornog odnosa s HZZO-om u iznosu od 66,4 milijuna eura.
Na temelju kretanja fiskalnog salda proračuna opće države očekuje se da će se udio javnog duga u BDP-u u 2023. smanjiti za 5,8 postotnih bodova u odnosu na prošlu godinu te da će iznositi 62,6% BDP-a.
VIDEO Udruga za terapijsko i rekreacijsko jahanje "KAS" u Sisku poplavljena je nakon pucanja nasipa
Možete li navesti bar u zadnjih 5 godina koliko je otvoreno tvornica i koliko su zaposlili ljudi i koliko je gospodarstava ili OPG-ova proizvelo hrane i koliko imaju zaposlenih?