Finska je objavila da će podnijeti zahtjev za ulazak u NATO savez. Što to znači za njih, a što za ostatak Europe i hoće li Švedska slijediti finski primjer, komentirao je, u studiju s Lanom Kovačević, Večernjakov novinar iz Bruxellesa Tomislav Krasnec.
Finski predsjednik danas je objavio da će Finska podnijeti zahtjev za ulazak u NATO. Od aneksije Krima Finska je pojačala suradnju s NATO savezom, ali do danas nije podnosila zahtjev za članstvo ne bi li zadržala dobre odnose s istočnim susjedima. Što ovo za Finsku znači?
Povijesni je to dan za Finsku. Finska je gradila svoje postojanje na vojnoj neutralnosti, bila je dio zapada i uvijek se svrstavala tako, ali vojno je odlučila biti neutralna. Ruska invazija redefinirala je osjećaj koji imaju Finci, a potaknuti dvije države da naprave takav polukružni zaokret cilj je koji Putin sigurno nije želio.
Što je sa Švedskom?
Ona planira svoju konačnu odluku obznaniti ovog vikenda. Postoji ondje stranka socijaldemokrata koja je za vojnu neutralnost, što je oduvijek bila snažna odrednica njihove politike i zato će njihov zaokret biti još veći nego od ostalih. Do nedjelje će ta stranka reći što su zaključili, ali veliki je pritisak i veterana te stranke, koji su zagovarali neutralnost, kao i javnosti na vođe stranke da se odluče za NATO. Nakon njihove objave, slijedit će objava Švedske. Do kraja sljedećeg tjedna ići će službeni zahtjev za članstvo, a kad se to podnese, u NATO-u će biti sastanak na razini svih članica. Slijedi razdoblje pregovora o članstvu, ali oni će biti brzi, do kraja mjeseca trebalo bi to sve biti gotovo. Onda još treba proći proces ratifikacije, koji će u svim zemljama će ići glatko i brzo. Zbog predsjednika Milanovića kod nas se možda to ne čini tako, ali nitko ne odaje dojam da će biti bilo kakvih blokada.
Može li se odluka Finske i Švedske staviti u kontekst ruskih prijetnji napada na Baltik?
Veliko je to geopolitičko pitanje jer Baltičko more, ulaskom Finske i Švedske u NATO, postaje NATO-vo jezero. Na Baltiku će sve zemlje, osim Rusije, biti članice NATO-a, što savezu daje dubinu u vojnom smislu koju dosad nije imao. Rusi su očekivano uznemireni, ali Putin je sam izazvao tu odluku. Ruske prijetnje da će se morati prilagoditi novonastaloj situaciji i preraspodijeliti nuklearno oružje Finci i Šveđani, a ni NATO, ne doživljava kao posebnu prijetnju. Mnogi ionako misle da su nuklearne glave ionako već raspoređene u Kalinjingradu. Strahuju li, međutim, da će isprovocirati Putina? Kad vidite što radi u Ukrajini, prijetnje njegove više ne izazivaju strah.
Rusi su kazali da takav sukob ima rizik da se pretvori u punopravni nuklearni rat.
Putin je prvog dana invazije rekao da će, onaj tko se umiješa, doživjeti nešto što nikad nije doživio, u prijevodu, nuklearni napad. Taj trenutak je prošao, Finci su elokventniji u izjavama nego Šveđani jer oni nisu oni još "skočili", ali ni jedni ni drugi ne daju se impresionirati prijetnjama o nuklearnom ratu. Ono što njih vodi jest činjenica da će dobiti kolektivnu obranu. Finci imaju jaku vojsku, od Drugog svjetskog rata pripremaju se na to da će Rusija krenuti u napad na nekog od susjeda, to imaju u glavama od škole do odrasle dobi. Misle da od NATO-a dobivaju princip kolektivne obrane i nalaze tu sigurnost. Inače, 2017. kod njih je 17 posto građana bilo za ulazak u NATO, sad ih je 70 posto.
Može li Milanović blokirati ulazak dviju država u NATO?
Šansa za to je između 0,0 i 0,9 posto, zato što je strateška orijentacija čitavog saveza da dvije razvijene demokracije primi u NATO, pogotovo jer se sve odvija po vrlo brzoj proceduri. Do summita u Madridu, gdje će Milanović predstavljati Hrvatsku, možda i ratifikacija u američkom kongresu već bude dovršena. Teško da bi njemu bilo dopušteno da blokira takvu stratešku odluku, pogotovo s obzirom na to da izborni zakon u BiH zaista nema nikakve veze s Fincima. Ono što Milanović može jest da u Madridu ima oštar govor, ali i sam je već rekao da summiti funkcioniraju na način da nema pregovora, već svatko kaže svoje i ide doma. Tako da na njegov potencijalno oštar govor nitko neće reagirati. On može, doduše, blokirati usvajanje strateškog kompasa NATO-a koji se usvaja na summitu u Madridu, može prijetiti vetom, ali bio bi to prelazak crvenih linija. Sjetimo se kako je američka diplomacija reagirala kad je Slovenija htjela blokirati Hrvatsku, Wikileaks je objavio kako iz Amerike direktno u Ljubljanu dolaze dosta brutalne poruke koje su govorile kako oni ne mogu dozvoliti da se proces blokira zbog male države. Da će Slovenci osjetiti "rage from Washington" pisala im je tada državna tajnica Hillary Clinton, a vjerujem da bi se takva vrsta pritiska ponovila i sad, da Milanović inzistira.
Estonija kaže da je sve ovo opasna provokacija prema Rusiji. Kakav stav imaju države?
Estonci i Baltik prilično su sretni oko ovoga i prilično oštri prema Rusiji, ne vjerujem da ima primjedbi. Općenito među članicama NATO-a, osim iz Hrvatske, nije bilo izjava da imaju nešto protiv ovakvog razvoja događaja. Svi polaze od pretpostavke da, ako Finci i Šveđani žele ući u NATO, a zadovoljavaju sve kriteriji, tko smo mi da kažemo da ne mogu. Svi ih percipiraju kao partnere, nema nikakvih tu kontroverzi, osim ako se gleda iz perspektive Moskve i Pantovčaka.
zanimljivo kako desetine zemalja žele u NATO i međusobnu suradnju, a nitko ne želi u zajednicu s rusijom!??!