Sveučilišta

Uspješnim studentima školarinu će platiti država

Ova odluka ne diskriminira humanističke i društvene strudije - kaže ministrica obrazovanja Blaženka Divjak
Foto: Žarko Bašić/PIXSELL
28.09.2018.
u 08:57

Na sjednici Vlade jučer je usvojena odluka o programskom financiranju javnih visokih učilišta

Ovo je početak kraja uravnilovke – tako je ministrica obrazovanja, Blaženka Divjak predstavila jučer na sjednici Vlade usvojenu odluku o programskom financiranju javnih visokih učilišta u Republici Hrvatskoj. Odluka obuhvaća financijsku konstrukciju za sljedeće četiri akademske godine, stavljajući u prvi plan intenciju razvoja novih studijskih programa u deficitarnim područjima, a kako najavljuju iz samog Ministarstva obrazovanja, odlukom se ujedno prvi put omogućilo i dodatno financiranje temeljeno isključivo na rezultatima.

Uz spomenute novosti, ministarstvo na čelu s ministricom Divjak odlukom o financiranju ujedno je prvi put osiguralo svojevrstan utjecaj na upisne kvote. Time, barem tako garantiraju u ministarstvu, nije narušena autonomija sveučilišta, već se utjecaj na upisne kvote odnosi na one programe koji su tržištu nužni, a za koje trenutačno postoji slabiji interes i to tako da će poticanje upisa deficitarnih programa određenim sveučilištima donositi više novca.

– Riječ je o velikom iskoraku za visoko obrazovanje u Hrvatskoj jer će država moći prvi put utjecati na upisne kvote na sveučilištima i kvalitetno poticati i financirati izvrsnost u znanstvenom i umjetničkom radu – poručila je tako ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak. Naime, za financiranje programa visokog obrazovanja i znanosti država će u sljedeće četiri godine osigurati 1,8 milijardi kuna uz mogućnost povlačenja dodatnih 400 milijuna kuna iz europskih strukturnih fondova, a poticanje financiranja izvrsnosti i onoga na temelju rezultata u praksi će, kako poručuje Blaženka Divjak, značiti da se visokim učilištima doznačuju sredstva za školarine za upis studenata u prvu godinu, ali i za uspješne studente viših godina.

Tako će sveučilišni studiji STEM područja za pojedinog studenta primati šest tisuća kuna, dok će oni koji potiču društvena, humanistička i interdisciplinarna područja primati 4300 kuna po studentu. Je li to diskriminacija humanističkih studija u odnosu na STEM, pitamo u ministarstvu.

– Ne, to ne znači diskriminaciju, nego predviđa financiranje koje se temelji na rezultatima, odnosno postizanju dogovorenih ciljeva. A jedan od dogovorenih ciljeva jest relevantnost u odnosu na sadašnje i buduće potrebe tržišta rada te razvoj gospodarstva – zaključuju. Upravo to je smjer u kojem se planiraju razvijati sveučilišta - prateći tržište rada kao ključnu smjernicu svog dosadašnjeg razvoja, poručuju u ministarstvu. Štoviše, kažu, ujedno je dogovoreno da će država plaćati školarine studentima koji prvi put upisuju prvu godinu, te uspješnim studentima viših godina.

– Podržavam odluku o zalaganju za smjer vrednovanja u kojem se cijene rezultati rada, ali pritom i potiče visoko obrazovanje te omogućuje autonomno strateško planiranje uz lakše izjednačavanje šansi studentima u pravu na visoko obrazovanje. Vjerujemo da će nam ova odluka Vlade dozvoliti intenzivniji i širi prostor u radu. Svakako mislim da će dobrim sveučilištima omogućiti da budu još bolja i da stanu uz bok europskim – prokomentirala je novu odluku Snježana Prijić Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci. Ministarstvo će prema novoj odluci sa svakim visokim učilištem pojedinačno definirati programe za koje smatra da ih je potrebno poticati te će se za te studijske programe moći ugovoriti dodatno zapošljavanje.

Pogledajte video rasprave Andreja Plenkovića i Davora Bernardića u Saboru:

Komentara 13

KO
konoplja
11:19 28.09.2018.

Uspješan student je student sa članskom iskaznicom HDZ-a ili ...?

Avatar javorko
javorko
09:56 28.09.2018.

jasno je zasto je bas nju netko izbarao za ministricu idealna je tipicna osoba brain wash koja ne može shvatiti da je to vec uporno propagira ono sto je tipicno za takve samo laje ko navijena ali kad joj date da vodi nesto izgubljeni u vremenu i prostoru..

KO
konoplja
11:11 28.09.2018.

Meni je žao budućih generacija, njihovo znanje će biti jako oskudno, a znanje je temelj budućnosti! Poznajem dosta učitelja u mirovini i ono što su mi oni rekli nakon 40 godina rada u prosvjeti da na žalost više nema bistre djece, sva djeca većinom su ograničena da li zbog tehnologija jer ne koriste mozak neko samo tipkanje ili radi gradiva. Vrlo jednostavan test, prije nego ste dobili mobitel znali ste sigurno napamet 50 kućnih brojeva telefona, sada kada imate mobitel ne znate niti jedan broj, većina ljudi ne zna ni svoj broj mobitela napamet.....

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije