Ove jeseni Vlada će ponovno sjesti za stol sa sindikatima javnog sektora kako bi dogovorili što će biti s njihovim plaćama u idućoj godini. Sindikati su pristali na zamrzavanje ugovorenog povećanja plaća za 2 posto u lipnju i listopadu u ovoj godini, no očekuju da se ta povišica ugradi u plaće za 2021.
Ministar financija Zdravko Marić pak kaže da će se štedjeti na svemu osim na mirovinama. Prema ovaj tjedan objavljenim podacima, prosječna neto plaća u obrazovanju isplaćena u srpnju bila je 7284 kune, u zdravstvu 8819 kuna, socijalnoj skrbi 5974 kune te javnoj upravi 8063 kune. Prosječna neto plaća u državi bila je 6774 kune, s time što je u prerađivačkoj industriji bila 6239 kuna, građevini 5525, trgovini oko 6000, a u IT i financijskom sektoru od devet do više od 10 tisuća kuna.
Pogubne recesijske godine
Odnos plaća u javnom i privatnom sektoru u Hrvatskoj tema je i nedavno objavljene knjige grupe autora u kojoj je sociolog Teo Matković analizirao kretanje plaća unazad 15 godina. Gledajući promjene u duljem vremenskom razdoblju, Matković navodi da se od 2003. do 2006. godine dogodio razmjerno brz porast nominalnih plaća u privatnom i javnom sektoru, s time da je u javnom sektoru taj porast bio nešto sporiji.
Nakon sindikalnog pritiska, od 2006. do 2009. dolazi do sustizanja, odnosno bržeg rasta primanja u javnom sektoru. Izbijanjem gospodarske krize 2009. počinje druga faza te do 2012. nominalna prosječna plaća u oba sektora gotovo stagnira.
U drugom dijelu prilično duge recesije, od 2012. do 2014. godine, plaće u privatnom sektoru rastu, ali u javnom se smanjuju i tada dolazi do najizraženijeg zaostajanja u javnom sektoru, osim u javnim poduzećima i lokalnoj samoupravi.
Od 2015. do 2017. godine plaće u javnom sektoru rastu, ali opet sporije nego u privatnom sektoru, tako da se zaostajanje i dalje povećavalo. Privatni je sektor 2014. godine nadišao realnu razinu plaća iz 2008., dok se u javnom sektoru to dogodilo dvije godine kasnije. Kad je u pitanju jaz plaća s obzirom na razinu obrazovanja, plaće za osobe s osnovnim i srednjim obrazovanjem više su u javnom sektoru, dok je kod visokoobrazovanih osoba obrnuto.
Fakultetska diploma u prosjeku nosi za petinu višu satnicu u privatnom nego javnom sektoru. Zaostajanje plaća u javnom sektoru u promatranih 15 godina vidljivo je za zaposlenike svih razina obrazovanja.
Pri tome je razina plaća za istu razinu obrazovanja najniža u predškolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju te u socijalnoj skrbi, a relativno visoka u javnim poduzećima, znanosti i visokom obrazovanju te zdravstvu, koje je ipak bilo najviše pogođeno smanjivanjima tijekom krize. Ipak, unutar istih djelatnosti, plaće su u prosjeku znatno niže u privatnim školama i zdravstvenim ustanovama nego u javnim – pojašnjava Matković.
Najveći jaz u istočnoj Hrvatskoj
Plaće privatnog sektora prestigle su iznos satnice u socijalnoj skrbi još 2013., a godinu kasnije privatni je sektor prestigao predškolski odgoj i obrazovanje.
Veći porast plaća u javnom sektoru dogodio se u dijelovima koji se ne financiraju iz proračuna središnje države, kao što su javna poduzeća i ustanove, predškolski odgoj i obrazovanje te nešto manje lokalna samouprava. Regionalno, ukupni jaz u plaćama u korist javnog sektora znatno je veći u istočnoj i središnjoj Hrvatskoj nego u jadranskoj, ili posebno u gradu Zagrebu, gdje su plaće za zaposlenike svake razine obrazovanja više u privatnom nego u javnom sektoru.
Zato masovno zaposlenici napuštaju državnu upravo i jednostavno hrle u privatni sektor.