Ustavni sud dosljedno štiti pravo jedinica lokalne i područne samouprave na vlastite prihode, pa je vijeće kojim predsjeda Ingrid Antičević Marinović usvojilo tri ustavne tužbe Grada Delnica. Ukinute su odluke upravnih sudova koje su Delnicama uskratile mogućnost naplate komunalne naknade i za nekretnine u vlasništvu RH, bivša vojna skladišta i zemljište pod oznakom V2. Država je kvartalno trebala plaćati ukupno 19.460 kuna. Prema podacima koje smo dobili iz Grada Delnica, od četvrtog kvartala 2011. godine država im duguje ukupno 418.112 kuna bez uračunatih kamata. Predmeti se vraćaju na riječki Upravni sud koji sada mora voditi računa o stajalištu Ustavnog suda, tako da država nema šanse ponovno dobiti spor.
Naime, prijašnja stajališta Upravnog suda u Rijeci i Visokog upravnog suda, ocijenjena su kao “pretjerani (ekscesivni) formalizam” kojim je Gradu Delnicama povrijeđeno pravo na pravično suđenje u vezi s pravom na lokalnu samoupravu, te pravo na vlastite prihode i slobodu raspolaganja tim prihodima, što jamči i Ustav. Pretjerani formalizam je neprihvatljiva primjena prava, a za Ustavni sud postoji “kad su pravna stajališta proizvod ‘mehaničke’ primjene pozitivnog prava, bez uzimanja u obzir konteksta i bez sagledavanja pravnog problema kao jedinstvene cjeline”. Ustavni sud je još 2016. upozorio nadležna tijela državne i javne uprave, pa i domaće sudove, da nedopušteni ekscesivni formalizam “još uvijek opterućuje” njihov rad kad odlučuju o pravima i obvezama stranaka u pravnim postupcima.
Upravni sudovi u ovom su slučaju tvrdili kako je i komunalna naknada “javno davanje” za koje je RH oslobođena plaćanja prema Zakonu o upravljanju državnom imovinom, s čime se Grad Delnice nije slagao obrazlažući da je to namjenski prihod lokalnih jedinica koji je i RH dužna plaćati. I za Ustavni sud se komunalna naknada ipak ne može podvesti pod zakonski pojam “drugo javno davanje” jer je to prihodovni temelj prava građana na lokalnu samoupravu zajamčen i Ustavom. I isključivo predstavničko tijelo lokalne samouprave nadležno je odlučiti hoće li djelomično ili potpuno neke nekretnine osloboditi plaćanja komunalne naknade.
Osim toga, Ustavni sud je lani u listopadu ukinuo neustavnu odredbu kojom je Zakon o obrani dopunjen 2015. i prema kojoj je RH oslobođena plaćanja komunalne naknade za vojne lokacije i građevine u državnom vlasništvu. Sličan je spor i Grad Rijeka vodio s državom za iznos od 441.852 kune neplaćene komunalne naknade, ali za nekretnine za koje je oslobođenje bilo propisano Zakonom o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu RH. I tu je odredbu Ustavni sud ukinuo na inicijativu Gradskog vijeća grada Slunja, Hrvatske zajednice županija, Grada Delnica, općine Čavle i Udruge gradova u Republici Hrvatskoj. Kako je očito uzaludno daljnje vođenje sporova države i lokalnih jedinica oko komunalne naknade, poslali smo pitanje Ministarstvu obrane radi li na mirnom rješenju spora, no iz MORH-a nam nisu odgovorili.
Jedino kad država počne plačati poreze na svoje ruševine i na svoje neobrađeno zemljište možda se nešto pokrene nabolje...