Ni na Ustavnom sudu nema jedinstvenog stava o tomu što znači "10 posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj” za raspisivanje referenduma, zaključujemo nakon razgovora s pojedinim ustavnim sucima. Što je samo posljedica potpunog debakla hrvatske politike.
Paradoksalno je da se od Ustavnog suda očekuje da riješi tu enigmu premda je još lani zaključio da je održavanje referenduma o braku “razotkrilo mnogobrojne probleme u hrvatskom referendumskom pravu i otvorilo niz pravnih pitanja koja zahtijevaju odgovore”. Javnim je apelom na isto to još prije upozoravalo 11 ustavnopravnih stručnjaka. I sada se od ustavnih sudaca očekuje da omamljeni referendumskim isparavanjima poput Pitije presude koliko je potrebno potpisa za raspisivanje referenduma.
Birači su svi punoljetni
U jednoj odredbi Ustava u kojoj se govori i o pravu odlučivanja na državnom referendumu navodi se da to u skladu sa zakonom imaju “hrvatski državljani s navršenih 18 godina (birači)...” – Dakle, svi birači, kako oni koji žive u Hrvatskoj, tako i oni iz inozemstva, broje se pri utvrđivanju broja od kojeg se uzima deset posto za podršku referendumskoj inicijativi – kaže sudac koji će se, bude li to pitanje stavljeno pred Ustavni sud, zauzeti za taj stav. Upravo zbog citirane odredbe smatra da nije ispravno tumačiti da se pri izračunu uzimaju u obzir samo birači u Hrvatskoj.
– Zašto onda ustavotvorac nije stavio točku iza “10 posto od ukupnog broja birača”, već je imao potrebu precizirati da se to odnosi na birače “u Republici Hrvatskoj” – retoričko je pitanje iz kojeg naš drugi sugovornik iz Ustavnog suda zaključuje da se mislilo isključivo na birače u RH. Pa i zakonodavac je iste godine izmijenio odredbu iz Zakona o referendumu koja je definirala tko ima pravo sudjelovati na referendumu tako što je precizirano da to pravo imaju hrvatski državljani koji imaju prebivalište i prebivaju u RH najmanje godinu dana bez prekida do dana održavanja referenduma.
Vlast pripada narodu
A na argument o odluci Ustavnog suda iz 2010. u povodu referenduma o Zakonu o radu, ustavni sudac koji smatra da su relevantni samo birači u Hrvatskoj, uzvraća da Ustavni sud samo konstatira da je prikupljen potreban postotak glasova, ali ne iznosi podatak koliki je “ukupan broj birača u RH” pa ni računicu temeljem koje je utvrdio da je ispunjen zahtjev od 10 posto, jer to nije bilo sporno. Uistinu u odluci iz 2010. navodi se samo da je prikupljeno 15,95% (717.149) potpisa birača pa znači da ih je 4,496.231. I kod referenduma o braku Ustavni sud u jednoj odluci navodi “683.948 birača, više od potrebnih 10 posto od ukupnog broja birača u RH”. Slično je i kod referenduma o ćirilici gdje se poziva na utvrđenje Državnog zavoda za statistiku. Kod referenduma o EU Ustavni sud citira objavu Državnog izbornog povjerenstva o 1,960.231 biraču, što čini 43,51% ukupno registriranih birača (što je 4,505.242).
Iako neusklađena s Ustavom, jedna odredba Zakona o referendumu kao kriterij spominje popis birača, koji je prema kasnije, 2012., donesenom zakonu dio registra birača. Pitanje je, dakle, koji je registar relevantan za definiranje “ukupnog broja birača”, koja metodologija te koji trenutak, zadnji dan referendumske inicijative, dan podnošenja zahtjeva Saboru ili dan odlučivanja o ispunjenju uvjeta. I što ako se Sabor kao jedini ovlašten ne obrati Ustavnom sudu već samo zaključi da nije prikupljeno dovoljno potpisa.
Iz toga proizlazi i temeljno pitanje, treba li sve te neriješene situacije tumačiti na štetu narodne inicijative, osobito imajući u vidu članak 1. Ustava da vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu te se ostvaruje i neposrednim odlučivanjem.
>>Na potezu Ustavni sud: Je li potpisa dovoljno?
>>Što trebaju naučiti Željka Markić i Karamarko
>>'Baukovu ministarstvu treba i po nekoliko mjeseci da utvrdi broj potpisa'
Europski Sud u Strassburgu sigurno nece imati dvojbe.oni ce postivati demokratsku volju i pravo hrvatskog naroda.bez brige