Platforma SNAGA ŠUME/ FOREST POWER ima čast da kongresu osobno prisustvuje i izlaže i najveći svjetski stručnjak za šumsku medicinu prof. dr. Qing Li sa Fakulteta Nippon u Tokiju. On je ujedno osnivač i predsjednik Japanskog društva za šumsku medicinu, potpredsjednik i glavni tajnik INFOM:a.
Naslov njegove tema je: Novi kocept šumske medicine i šumske terapije. Kada ga upitate kako je uopće došao na ideju proučavati šumsku terapiju odgovara: Godine 1988. došao sam u Japan studirati na Sveučilištu u Kagoshimi. U to sam vrijeme sa svojim prijateljima posjetio vrlo lijepu šumu u Yakushimi, malom otoku prekrivenom tim tajanstvenim, sjajnim, zelenilom - od kraja travnja do početka svibnja 1988. Tiha atmosfera, prekrasan krajolik, blaga klima , posebno dobar miris, te svjež, čist zrak u šumi, kao i velika stabla japanskog cedra, (uključujući Jomon Sugi koji je star preko 7000 godina), učinili su me vrlo zadovoljnim i opuštenim.
Zahvalan na svoj toj blagodati i ljepoti, postao sam uvjeren da je kupanje u šumi apsolutno neophodno za ljudsko zdravlje. Taj fascinantan, nadahnjujući posjet trebao je imati važan utjecaj na cijeli smjer mog života i mog budućeg istraživanja. Oduvijek sam želio znati zašto se osjećamo puno bolje kada smo u šumi. Koja je to tajna moć drveća koja nas čini toliko zdravijima i sretnijima? Zašto se osjećamo manje pod stresom i imamo više energije samo u šetnji šumom? Proučavam šumsku medicinu kako bih saznao na koje sve načine šetnja šumom može poboljšati naše blagostanje..
Imao sam sljedeću hipotezu prije studije Forest Bathing: Dobro je poznato da imunološki sustav uključujući stanice prirodne ubojice (NK) igra važnu ulogu u obrani od bakterija, virusa i tumora. Također je dobro poznato da stres inhibira imunološku funkciju. Kao zdrav razum, šumsko kupanje/shinrin-yoku može smanjiti stres. Stoga sam nagađao da šumsko kupanje/shinrin- yoku može imati blagotvoran učinak na imunološku funkciju smanjenjem stresa.
Od 2004. proveo sam mnoga istraživanja kako bih istražio učinak šumskog okoliša (shinrin-yoku) na ljudsko zdravlje. Na kraju smo moj istraživački tim i ja uspostavili novu znanost pod nazivom Šumska medicina i objavili istoimenu knjigu. (2012) Konstatirao sam da Shinrin-Yoku (šumsko kupanje):
- Jača imunološku funkciju povećanjem aktivnosti prirodnih ubojica i proteina protiv raka kao što su perforin, granulizin i granzimi.
- Smanjuje hormone stresa kao što su adrenalin, noradrenalin i kortizol.
- Smanjuje aktivnost simpatikusa i pojačava aktivnost parasimpatikusa te pokazuje opuštajući učinak.
- Poboljšava san.
- Djeluje preventivno na depresiju.
- Smanjuje krvni tlak i broj otkucaja srca te preventivno djeluje na hipertenziju i bolesti srca.
- Može se primijeniti na rehabilitacijsku medicinu.
U gradskim parkovima, također ima koristi za ljudsko zdravlje. Djeluje preventivno na bolesti povezane s načinom života smanjujući stres. Stres može izazvati mnoga stanja kao što su rak, hipertenzija, depresija, kardiovaskularne bolesti (infarkt miokarda), moždani udar (cerebralno krvarenje), čir na želucu, pretilost, alkoholizam, panični poremećaj, poremećaj prehrane Ako ljudi znaju zdravstvene dobrobiti šuma, zaštitit će šume. Stoga je kupanje u šumi moćna praksa koja pomaže transformirati naše društvene i ekološke krize. očuvanja naše šume, gdje god ona bila, je održavanje naše povezanosti s njom, a jedan od najboljih načina za to je podsjetiti ljude da naše zdravlje i zdravlje naših zajednica ovisi o tome.
Kada se osjećamo povezani s prirodom, želimo se brinuti o njoj. A to je zauzvrat dobro za naše zdravlje. Nemamo koristi samo od čistog zraka i vode koju šume pružaju, ugljika koji pohranjuju, vrsta koje održavaju, već i od mira i tišine koje nude, njihove ljepote i vitalnog duha te bezbrojnih dobrobiti koje imaju za naše dobro unutar njih. Kako nas se sve više i više seli u grad, sve manje naše djece ima isti pristup prirodi kakav smo mi imali ili kakav su imali njihovi bake i djedovi. U Posljednjem djetetu u šumi Richard Louv osmislio je pojam “poremećaj nedostatka prirode “povezujući nedostatak prirode u životima mladih ljudi s porastom poremećaja ponašanja, depresije i pretilosti, uz nedostatak vitamina D i povećanje kratkovidnosti koje vidimo kada djeca ne provode dovoljno vremena vani. Kao što je Američka liječnička udruga rekla još 2005. ;
Djeca će biti pametnija, bolje će se slagati jedni s drugima, zdravija i sretnija kada budu imala redovite prilike za slobodnu i nestrukturiranu igru na otvorenom”. Što je najvažnije, ako se djeca igraju vani, odrastat će s povezanošću s prirodom, a time i željom da je zaštite. Sva istraživanja pokazuju da ćemo paziti na ono što volimo. Ako svojoj djeci pružimo ta iskustva, voljet će mjesta u šumi gdje su se igrali i učili. Ako dopustimo našim mladima da se bave ljepotom prirodnog svijeta, naučit će voljeti i razumjeti njegov duh. Na kraju, odnos naše djece s prirodnim svijetom odredit će njihovu budućnost. Pustimo li svoju djecu u šumu, postat će odrasli ljudi koji će je čuvati.
Shinrin-yoku je poput mosta. Otvarajući naša osjetila, premošćuje jaz između nas i prirodnog svijeta.
