OSIJEK - Zalihe konzumne riječne ribe, osobito šarana, u većini su ribarnica, ugostiteljskih objekata, ali i ribnjaka trenutačno "na izdisaju", pa je u iduća dva mjeseca realno očekivati gotovo potpunu nestašicu ili astronomske cijene. Posljednjih dana nestašica se najavljuje čak i u Baranji, koja vrvi vodama i ribom. No, manjak šarana u Slavoniji i Baranji (gdje se nalazi 60 posto hrvatskih ribnjaka) već je zabilježen uoči prošlog Uskrsa, a vlasnici ribarnica žalili su se kako su ribari prodali ribu u Republiku Srpsku i Srbiju za pravoslavni Božić. Zbog plaćanja u gotovini na istok je zaista izvezeno oko 400 tona šarana, no to je bio samo dodatni udarac problemima u ribnjačarstvu. Naime, ukupna godišnja proizvodnja slatkovodne ribe iznosi 5000-6000 tona (od toga je šarana više od 3200 tona), a prije rata se proizvodilo 17.000 tona.
- Izvezeno je samo desetak posto ukupne proizvodnje i na taj se način rješavao problem nelikvidnosti ribnjaka, baš kao i zimskog kala. Trgovci se žale, ali ne govore kako ne žele potpisati čvrste ugovore, nego čekaju zadnji trenutak da bi tada kupovali gdje je riba jeftinija. Glavni razlog nedostatka konzumne ribe, osobito šarana koji čini najveći dio, ipak je suša, koja je 2000. godine dotukla proizvodnju. Naime, riječ je o trogodišnjem ciklusu proizvodnje, pa se posljedice suše sada osjećaju. Osim toga, uzgajivači godinama upozoravaju da su vodne naknade pet puta veće nego u susjednim državama, zakonima se samo nameću obveze, a država ne podmiruje ni evidentne štete. Sva obrtna sredstva potrošili smo na podmirenje obveza, a poticaji nisu dovoljni da bi cijena bila prihvatljiva za hrvatske potrošače. Sve to dovodi do kontinuiranog pada proizvodnje i zaista je upitna naša sudbina. Ribnjaci imaju stogodišnju tradiciju, ali su sada na umoru, mogući su čak i stečajevi, nadam se ipak s preustrojem, i tada privatizacija - kaže dr. Anđelko Opačak, predsjednik Uprave IPK "Ribnjačarstvo" d.o.o. Donji Miholjac.
Tajnik grupacije slatkovodnih ribara HGK Županijske komore Osijek dr. Dragutin Bodakoš upozorava na neusklađenost gospodarske i zaštitarske djelatnosti u vezi s ribama, pticama i ribnjacima, sustavom poticaja i izvoznim subvencijama, te posljedicama suše 2000. godine, kad je zabilježena šteta od 24,2 milijuna kuna, koju su pokrili sami ribnjaci.
Prema svim naznakama, nestašica šarana trajat će do srpnja, kad počinje tzv. ljetni izlov. Potrošači te ribe u međuvremenu morat će se snaći na crnom tržištu koje je snažno prisutno, no sigurno će poskupjeti i legalna, i uvozna, i riba iz krivolova. Trenutačno su cijene 20 do 25 kuna kilogram, a u tijeku su razgovori o uvozu konzumne ribe iz Mađarske, Češke i Njemačke. Iako ni oni ne obiluju tom ribom, te zemlje je nude po 2,5 eura kilogram, no kad se tomu doda pet posto carine, PDV, troškovi špeditera i trgovačka marža, hrvatski potrošač može očekivati cijenu od 30-ak kuna za kilogram.
B. Vrbošić
