Posljednji skriveni kutak Sunčeva sustava, Saturnov satelit Titan, trebao bi već sredinom siječnja otkriti svoje tajne europskoj sondi Huygens. Titan je jedini satelit u Sunčevu sustavu sa značajnom atmosferom i jedino tijelo, osim Zemlje, s atmosferom u kojoj prevladava dušik. Titanova je atmosfera čak 10 puta deblja od Zemljine i stvara oko 60 posto veći pritisak na površini. Temperatura od 180 Celzijevih stupnjeva ispod ništice ne ostavlja nam previše nade da bismo tamo mogli naći život, no astronomi smatraju da su uvjeti na Titanu vrlo slični onima u kojima je prije četiri milijarde godina nastao život na Zemlji. Prvi kontakt Huygensa s Titanovom atmosferom očekuje se 14. siječnja oko 10 sati. Na visini od oko 160 kilometara sonda će odbaciti svoj toplinski štiti, razviti padobran te početi ispitivati atmosferu. Podaci će se kontinuirano slati prema Cassiniju, koji će u to vrijeme prolaziti na oko 60.000 kilometara od Titana. Dva do dva i pol sata nakon prvog kontakta s atmosferom, Huygens će dotaknuti površinu. Astronomi su do dolaska Cassinija do Saturnova sustava bili uvjereni da će na Titanu naći velike oceane metana ili etana, no prve snimke Titana nisu otkrile ništa više od svijetlih i tamnih područja. Oko pola sata nakon što se spusti Huygens, Cassini će okrenuti svoju antenu i primljene podatke proslijediti prema Zemlji.
Pogled u srce kometa
Siječanj uzbuđenja donosi i astronomima s druge strane Atlantika. NASA-ina letjelica Deep Impact (Žestoki udar) kreće 12. siječnja na put prema kometu Tempel 1, gdje će stići 4. srpnja 2005. Ona u svemir nosi bakreni projektil mase 372 kilograma, koji će brzinom od 10,2 km/s (37.000 km/h) udariti u površinu kometa. Energija udara bit će jednaka eksploziji 4,8 tona TNT-a, a nitko sa sigurnošću ne može reći kakve će biti posljedice za šest kilometara dugačak komet. Prema većini modela, na kometu će nastati krater dubine nekoliko desetaka metara i promjera nekoliko stotina metara, no moglo bi se dogoditi i da projektil probije komet. Matična letjelica ima nešto manje od 14 minuta da s udaljenosti od oko 500 kilometara snimi cijeli proces prije nego što se udalji. Projektil je također opremljen kamerom, koja će snimati komet sve do udara.
Astronomi komete smatraju pravim fosilima, čije bi istraživanje pomoglo otkriti tajne iz vremena nastanka Sunčeva sustava. Stvaranjem umjetnog kratera nakratko će zaviriti u srce kometa i ukrasti neke od njihovih najbolje čuvanih tajni. Promatranje udara omogućit će i određivanje mehaničkih svojstava kometa, što je od neprocjenjive važnosti za uspješno skretanje potencijalno opasnog kometa. Napadnemo li jedan takav komet razornim projektilom, moglo bi doći ne do skretanja kometa s putanje, nego do njegova raspada, nakon čega bi bilo nemoguće pohvatati sve njegove krhotine i pojedinačno ih skrenuti s putanje. Usto, velik broj manjih krhotina napravio bi štetu po mnogo većoj površini Zemlje nego jedan veliki komad.
Solarno jedro
U ožujku ili travnju očekuje nas lansiranje prvog solarnog jedra u povijesti, radikalno novog načina putovanja svemirom. Letjelica Cosmos 1, projekt američke nevladine udruge Planetary Society, u orbitu će podignuti preuređena interkontinentalna raketa Volna, lansirana iz ruske nuklearne podmornice. Fotoni, čestice Sunčeva svjetla, svojim će odbijanjem od osam 15-metarskih trokutastih jedara gurati letjelicu u željenu smjeru. Mnogi astronomi smatraju da će upravo solarna jedra jednog dana odvesti čovječanstvo izvan Sunčeva sustava, na put prema dalekim zvijezdama. Lako je moguće da ćete i sami moći svjedočiti ovom pokusu jer će osam velikih jedara, obasjanih Sunčevom svjetlošću, sjajiti kao pun Mjesec!
Povratak space shutllea
Godina 2005. trebala bi donijeti i povratak space shuttlea. NASA trenutačno raspolaže s tri raketoplana koji nisu letjeli od nesreće Columbije 1. veljače 2003. Povratak space shuttlea već je nekoliko puta odgađan, a trenutačni plan predviđa lansiranje raketoplana Discovery 12. svibnja 2005., te još dva leta do kraja godine. No, upitno je hoće li NASA uspjeti na vrijeme zakrpati sve sigurnosne rupe otkrivene nakon nesreće Columbije.
Misije na Mars i Veneru
U drugoj polovici godine na međuplanetno putovanje kreću i dva planetna orbitera NASA-in Mars Reconnaissance Orbiter (MRO) i europski Venus Express. Marsov orbiter bit će najveća letjelica ikad postavljena u orbitu oko Marsa, a Venus Express prva misija na Veneru od 1994. godine. Obje će letjelice stići na svoja odredišta sredinom 2006.
Kalendar zbivanja
