Ministri obrane NATO-a na izvanrednom su sastanku danas donijeli odluku koja označava početak novog doba puno snažnijeg i permanentnog, umjesto dosadašnjeg privremenog, prisustva NATO-ovih vojnika i naoružanja u istočnom dijelu saveza. Ono što ruski predsjednik Vladimir Putin nije želio da se dogodi, kad je u prosincu pismeno tražio od NATO-a da se povuče na linije iz 1997., sada se događa u većem i vidljivijem obliku nego ikad prije, i to kao reakcija NATO saveznika na Putinovu agresiju na Ukrajinu.
Hrvatsku je na sastanku predstavljao ministar obrane Mario Banožić koji je prenio saveznicima nove informacije o tome što je dosadašnji tijek istrage pokazao o padu bespilotne letjelice u četvrtak navečer u Zagrebu. Prenio je glavnom tajniku Jensu Stoltenbergu da je letjelica koja je doletjela iz Ukrajine bila naoružana, dan nakon što je Stoltenberg izjavio da prema njegovim saznanjima nije bila naoružana.
- Više nema nikakvih nedoumica - zaključio je Banožić po tom pitanju. I otkrio je da je s mađarskim kolegom dogovorio da Mađarska pruža tzv. “air policing”, pomoć u nadzoru zračnog prostora Hrvatskoj.
- Detaljizirat ćemo sve u sljedećih nekoliko dana, ali ono što je bitno je da su Mađari iskazali dobru volju (…) o budućem air policingu koji bi radili za Hrvatsku i samim time dodatno povećali sigurnost na našim prostorima. Uz savezničke snage koje u ovom trenutku imamo, a to su Francuska i Amerika, vježbe s našim vojnim pilotima, što je rad na podizanju spremnosti hrvatskih pilota i na odvraćanju - rekao je ministar Banožić nakon sastanka u NATO-u. Pojam “air policing” podrazumijeva trajniju suradnju dviju država u čuvanju neba, ne nešto privremene naravi što se poklapa s vojnim vježbama, kao što je ovih dana slučaj s francuskim i američkim borbenim zrakoplovima koji lete nad Hrvatskom.
- Vojne vježbe s francuskim i američkim pilotima provode se na osnovu godišnjeg plana obrane i suradnje koji je donijela Vlada, a predsjednik Republike dao suglasnost. Apsolutno je neprimjerena reakcija predsjednika Milanovića, koja ne šalje dobru poruku prema saveznicima koji se trude pomoći Hrvatskoj i stvoriti sigurno okružje jer su svi duboko svjesni što se moglo dogoditi u padu drona u Zagrebu - komentirao je ministar Banožić predsjednikove izjave o zabrani preleta nad gradovima.
Na “air policing” se obično oslanjaju države članice NATO-a koje nemaju svoje ratno zrakoplovstvo, poput Slovenije ili Crne Gore, a Hrvatska dosad nije nikad spominjala da s nekom susjednom zemljom sklapa takav sporazum. Nije zato jer se oslanjala na stare Migove-21 i nabavu francuskih Rafalea, koji još nisu stigli. Zbog svega toga ova Banožićeva najava zvuči kao veća novost, no u ovim trenucima još nije jasno kako i kada će se ostvariti.
Zbog čega Mađarska nije reagirala na dron koji je kroz njezin zračni prostor letio 40 minuta?
- Formirali su određena povjerenstva i valoriziraju sve podatke koji su vezani za radarske sustave, isto kao i Rumunjska. Zajedničkim pristupom ćemo pokušati definirati što se dogodilo u toj noći jer definitivno se možemo svi složiti da sustav protuzračne obrane nije reagirao - kaže ministar obrane.
Iako je i jučer na sastanku 30 ministara obrane bilo nekih ideja, ponajprije od strane Poljaka, koji žele da NATO pošalje mirovnu misiju u Ukrajinu (koja bi se vjerojatno morala i boriti, tj. braniti u slučaju napada), glavni tajnik Jens Stoltenberg ponovio je da NATO saveznici ne planiraju slati svoje vojnike u Ukrajinu. Ni na zemlju, ni u zraku.
- Saveznici su ujedinjeni u podršci Ukrajini, ali također i u namjeri da ne raspoređuju NATO snage u Ukrajinu. Imamo odgovornost da ovaj rat ne eskalira - rekao je Stoltenberg. Procjena je očito da bi uključivanje NATO-a, bilo na kopnu ili u nebu iznad Ukrajine, dramatično pogoršalo ovaj sukob i pretvorilo ga u otvoreni rat Rusije i NATO-a, koji nitko ne želi.
Na izravno pitanje misli li da Rusija može pobijediti Ukrajinu u ovom ratu, glavni tajnik NATO-a nije želio spekulirati:
- Odajem počast ukrajinskim vojnicima i narodu na hrabrom opiranju ruskoj invaziji. Ali Rusija je i dalje snažna vojna sila koja ima puno različitog naoružanja i prerano je spekulirati o ishodu rata. Ono što trebamo je da Rusija prekine taj rat - rekao je Stoltenberg.
slučajni o tome može razgovarati samo sa tetkom hranj i svojim bilmezima koje je uhljebio na našoj grbači.