Nakon sjednice Nacionalnog vijeća za uvođenje eura, održana je i sjednica Vlade.
- Cilj je predložiti 65 zakona koje mijenjamo zbog uvođenja eura. U jednom čitanju će se prihvatiti ovih 65 zakona. Uz njih će biti još 20-tak zakonskih tekstova koji će ići u posebnu proceduru - kazao je premijer Andrej Plenković.
- Cilj uvođenja eura je jasno naznačen u programu Vlade još 2016. godine i naravno 2020. godine - dodao je.
Pojasnio je kako se osim 65 zakona koje danas upućuju u Sabor, mijenja još 23 zakona koja će ići u posebnoj proceduri.
Plenković je istaknuo da je hrvatska ekonomija visokoeuroizirana te podsjetio da je cilj uvođenja eura jasno naznačen i u programima Vlade od 2016. i i 2020. godine. Nadalje, rekao je, Hrvatska je završetkom pristupnih pregovora i potpisivanjem Ugovora o pristupanju EU, te referendumom i ratifikacijom tog ugovora u Saboru vrlo jasno rekla da želi biti članica europodručja.
Istaknuo je da članstvo u eurozoni Hrvatskoj omogućuje veću sigurnost i bolju zaštitu od kriza i vanjskih ekonomskih šokova, gospodarstvu omogućuje niže kamate, otpornost na krize i veću konkurentnost, zemlji jača međunarodni položaj te utječe na najviši investicijski kreditni rejting ikada.
U preostala četiri ključna mjeseca do kraja godine bit će okarakterizirna s nekoliko važnih procesa - i to zaštitom potrošača, potom zakonodavnim aspektom priprema, prilagodbom gospodarstva i društva na euro, a trebat će i raspraviti sve prednosti koje će Hrvatskoj donijeti članstvo u eurozoni, naveo je.
Ujedno, Plenković je najavio da će na najvjerojatnije danas stići informacija iz Europske komisije o usvajanju partnerskog sporazuma za novi višegodišnji financijski okvir.
Milanović je uveo tu ideju - kako mjeriti efikasnost rada Sabora; prema broju donesenih zakona. Naravno, takvi gledanje dovodi do eksplozije birokracije, birokratskih procedura i papira, samom time i količine uhljeba... Na to dodajmo izjavu Plenkovića gdje se pita kakva je to firma koja ne može platiti 60 kn, umjesto pitanja što se dobije za taj iznos. Te dvije izjave pokazuju smjer kretanja Hrvatskog gospodarstva, te ukazuju na glavne postulate ovog uhljebistana; izmisliti što više birokratskih zakona i procedura, da bismo stvorili što više uhljeba, a istovremeno uzeti maksimum novaca od onih koji rade, zauzvrat ne nuditi ništa (korisno)... Nije čudo što se i politika i sindikati groze reformi tipa Irske, koje dokazano donose prosperitet. Bolje ovako, uhodanim putem koji nas sigurno drži na samom dnu...