Mnoge bi mogla iznenaditi činjenica da je ovo ljeto bilo iznadprosječno toplo. Naravno, nije bilo ekstremno kao većina u ovom desetljeću, no srednja temperatura zraka iz razdoblja od 1. lipnja do 31. kolovoza diljem je Hrvatske bila barem malo viša od prosjeka.
Prema prelinimarnim analizama može se zaključiti kako su temperature većinom bile 'normalne' uzduž Jadrana i u unutrašnjosti Dalmacije te da je uglavnom bilo 'toplo' u sjevernijim krajevima.
Niže temperature bile su samo 2014. godine, kada je ljeto bilo čak ponegdje u središnjoj i gorskoj Hrvatskoj te na Jadranu i 'vrlo toplo' u odnosu na klimatološko razdoblje od 1961. do 1990. godine, što dovoljno govori o klimatskim promjenama te globalnom zatopljenju.
Ukupna sezonska količina oborine očekivano je bila znatno nejednolikije raspoređena od temperature pa će službene klimatološke ocjene ljeta vjerojatno biti od 'sušno' u primjerice Splitu do 'kišno' u primjerice Zagrebu i Dubrovniku.
I dok se Dubrovčani ne bi smjeli žaliti na čestu kišu prošlih mjeseci, u sjevernijim je krajevima bilo više ljetnih kišnih dana.
Može se zaključiti kako je i ovogodišnje 'klimatološko' ljeto djelomično ispunilo prognoze i očekivanja. Nagovještali su se i vjerojatni povremeni toplinski valovi koji mogu utjecati na zdravlje, ali naravno, bez spominjanja kada će i koliko oni trajati.
Prognoze za jesen i zimu
Najnovije prognoze za sljedeće sezone i mjesece daju povećanu vjerojatnost da će srednja temperatura zraka i klimatološke jeseni pa čak i svakog od mjeseci do kraja godine i početkom sljedeće - biti barem oko prosječne, većinom čak i malo viša. Za očekivati je povremena hladnija razdoblja, ali je mala vjerojatnost da će ona biti tako dugotrajna i izražena da cijeli mjesec u kojima se pojave na kraju bude hladniji od prosječnoga.
Trenutačno je vjerojatnije da ćemo u rujnu u većini Hrvatske imati manjak oborine u odnosu na prosjek, a u siječnju češći i zamjetniji višak, navodi HRT.
Nemoguće je već sada prognozirati hoće li ih ove godine biti - trenutačno je vjerojatnije da neće - ali vrući dani, oni s temperaturom zraka 30,0 °C i višom - ne bi smjeli biti iznenađenje ni u listopadu. Inače, u rujnu su zabilježeni u većini Hrvatske, uz iznimku gorskog dijela, a u listopadu ne samo u mnogim mjestima na Jadranu, nego i ponegdje u kontinentalnom području, posebice u unutrašnjosti Dalmacije.
S ili bez budućih vrućih dana i temperaturnih rekorda, na temelju prve dvije trećine ove godine i trenutačno najvjerojatnijih prognoza za sljedeće mjesece gotovo je sigurno da će i 2020. godina biti još jedna u sada već dugom nizu iznadprosječno toplih, ne samo na globalnom, nego i na lokalnom nivou.
Poštedite nas 😂