Dva dana od izbijanja poplava u Obrovcu, rijeka Zrmanja napokon se počela spuštati i to s rekordnih 302 cm u ponedjeljak na 243 cm tijekom ovog utorka. Načelnik Stožera civilne zaštite Obrovca Slobodan Jurjević kazao je kako stanje trenutno ''nije zabrinjavajuće'', u HRT-ovoj emisiji Otvoreno stručnjaci su diskutirali što je trenutno sve na raspolaganju, a što bi se vezano uz poplave u budućnosti moglo popraviti.
U emisiji Otvoreno meteorolog Zoran Vakula rekao je kako će još srijeda biti problematična s novom količinom oborina. - Teško je previdjeti lokalno od mjesta do mjesta, ali gledajući cijelo područje, 20 do 50, možda lokalno i 80 litara nove kiše, nove oborine koja bi trebala doći na to područje. Vjerojatnije ove manje količine do 50 litara, no i te količine su velike s obzirom na količinu koja je pala do sada. Pri tome ne mislim samo na svibanj, nego kad se pogleda i dulje razdoblje, rekao je Vakula.
>> VIDEO Tužni prizori iz Tužnog: Zbog poplave životinje evakuiraju traktorima
Istaknuo je kako je zima bila iznadprosječno kišovita s viškom oborina na tom dijelu, središnje Hrvatske, i to se nastavilo i u proljeće, pogotovo u svibnju. - Stanje će biti kritično, ne samo zbog puno oborine koja će pasti, koja će biti još, nego i zbog vodenog vala koji nam dolazi ne samo iz Slovenije, nego i iz BiH i zapadne Bosne i Hercegovine, jer i tamo je pala obilna kiša. Čini mi se da je obrovačko područje manje opasno, manje loše nego što je to bilo prošlih dana. Dakle, područje s kišom prinosi se sjevernije, više od Karlovca do Like, dodao je.
Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova, govorio je o razinama Zrmanje i gradnji zida. - S jedne strane, postoji taj zid koji se gradio 2008. na temelju 100 godišnje procjene izračunali su da bi ga trebalo dići još nekih 30-40 centimetara, što su i napravili, i smatrali su da je time stvar riješena. Međutim, nakon toga se dogodilo ovo od jučer, kad je razina Zrmanje bila skoro 40 i nešto centimetara viša od zida koji je planiran, i da je to na temelju analiza i prosjeka 100 godina unazad, što nam govori da zapravo ulazimo u jedno novo razdoblje. Svi smo svjesni da klima više nije ista, da sve posljedice koje dolaze s klimatskim promjenama su puno ekstremnijeg karaktera. To smo iskusili nažalost kad su u pitanju požari, rekao je, dodajući kako je danas ''teško zamisliti priču o požarima''.
- Ove poplave će pridonijeti rastu vegetacije, onda će se ta vegetacija osušiti, onda će doći, pretpostavljam, ekstremne vrućine i onda ćemo opet imati posla cijeli sustav i civilne zaštite i domovinske sigurnosti. Ja sam se danas uvjerio u razgovoru s članovima lokalnog stožera, da se već godinama ne vrši odmuljavanje, niti se uklanja taj sediment, taj pijesak koji se nakupio. Čak sam čuo informaciju, ne znam koliko je točno, da je Zrmanja sada u tom dijelu plića nekih metara i pol, ako ne i metar sedamdeset nego što je bila prije par desetljeća i to su sigurno faktori koji su pridonijeli svemu ovome. Onda smo imali, odnosno, doživjeli s jedne strane te bujične vode koje su došle s Velebita, koje su došle i iz prostora Gračaca, dakle, te dvije poplave zapravo nisu odvojene, dodao je.
Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković rekao je da u slučaju ako je protjecajni profil veći, lakše će proteći veće količine protoka. - U ovakvim situacijama kao što je ova, sigurno da mjestimice i uklanjanje nanosnog materijala može pomoći boljoj protočnosti, a time i sniženju vodostaja, a posljedično tome i manjoj prijetnji za lijevu i desnu obalu, odnosno lokalno stanovništvo, rekao je Đuroković. Smatra kako na rijekama gdje treba održavati plovni put, treba isto uklanjati dijelove nanosnog materijala. Hrvatske vode na pojedinim profilima trebaju izvršiti zbog protočnosti korita uklanjanje materijala.
- Naravno, usporeniji smo u tim reakcijama. Na neki način ti postupci traže izradu odgovarajućih studija. Možemo reći da to ipak malo i predugo traje i tako možda nemamo adekvatan odgovor i reakciju kako bi trebali imati, rekao je. Niti Sisačko-moslavačku županiju ne zaobilaze poplave, naglasio je župan Ivan Celjak. - Nakon poplava, klizišta, potresa, ponovno imamo poplave na području Hrvatske Kostajnice i Petrinje. U 12. mjesecu su izvrsno reagirale sve sastavnice operativnih snaga. Uz pomoć Hrvatske vojske obranjena je Hrvatska Kostajnica i grad Petrinja i tada su napravljeni temelji za ovu obranu koju imamo sada. A od 9. mjeseca do danas smo imali 6 puta obranu od poplava. Na području Hrvatske Kostajnice situacija je sada u redu jer ovaj put smo djelovali vrlo aktivno i to prije nego što je došao najveći vodeni val i na području Hrvatske Kostajnice i na području grada Petrinje, rekao je.
>> VIDEO Ogromna šteta u Srednjoj školi Obrovac: Voda uništila namještaj, podove i opremu
Martina Furdek-Hajdin, županica Karlovačke županije, naglasila je kako cijelo područje Karlovačke županije prati rast vodostaja. - Bilježimo ekstremne vodostaje i s Koranom smo u rekordnom stanju. Već godinama imamo iskustva s velikim poplavama. Zahvaljujem se građanima na području čitave županije na strpljenju, ali i svim žurnim službama. Vreće s pijeskom se postavljaju trenutno na zečje nasipe. Ugroza je najviše u Karlovcu, tu su još Ogulin, Đulin ponor preko državne ceste D42. Ugroza je u Rakovici i Slunju. Ozaljski kraj se prepumpava, tako da u tom dijelu sve naše rijeke, ljepotice su ove velikim količinama oborina opterećene i ugrožavaju područje naše županije, rekla je.
- Ono što je sigurno, znači da sve ove godine, mi od 70-ih godina očekujemo da se sustav izgradi i on, nažalost, mogu reći nekoliko desetljeća je mirovao i nije bio građen. Ova vlada u onom prethodnom mandatu pod vodstvom premijera Plenkovića je prepoznala probleme ovog našeg kraja, proglasila je projekt strateškim. 2018. godine donijeli smo i poseban zakon koji je omogućio brže rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. Treba se graditi preko 50 kilometara nasipa, dodala je.
Istaknula je kako se najviše očekuju retencije odvodnih kanala, kojih upravo sada nema, a oni će biti ti koji će biti spasonosni. - Nasipi štite naselja. Ova velika količina vode negdje treba biti i otklonjena u brzom periodu. Vi svi znate za kanal Kupa, on je izgrađen sa 70. godina, međutim, još i danas on radi sa samo s 30% svog kapaciteta. U samom Karlovačkom području postoji osam mjera, sagrađene su tri, ali cijelo vrijeme projekt se gradi, radi se na svim mjerama paralelno i ovdje isto tako uključujem i područje grada Ogulina. Radi se o projektu koji sadrži u sebi četiri mjere, s velikim zadovoljstvom mogu reći da je ovih dana izdata ta četvrta ili posljednja dozvola da bi se sustav mogao izgraditi, osiguran je europski novac za oba projekta, riješene su okolišne procedure, rekla je.
U njegovim najavama je sve moguće..