Jedna bazna stanica bespravno je postavljena na nedovršenoj kući u sinjskom naselju Radišiću. Četiri godine upita, dopisa, molbi za njezino uklanjanje. Šest plaćenih kazna u ukupnom iznosu većem od milijun i pol kuna koliko je platio teleoperater koji je baznu stanicu nezakonito postavio. I nakon svega navedenog, zahvaljujući upornosti jednog čovjeka koji je na tu nepravilnost ukazivao te angažmanu Ureda pučke pravobraniteljice, spomenuta bazna stanica je u kolovozu ove godine i uklonjena.
Regresija diljem svijeta
Uklonjena je jer je kršila pravo na zdrav život i okoliš, odnosno prava koja spadaju u paletu ljudskih prava. Da su ljudska prava svakim danom sve ugroženija jasno nam je čim se osvrnemo na svijet u kojem živimo. Iako živimo u 21. stoljeću, ljudska prava su u regresiji diljem svijeta. Sve je više siromašnih, obespravljenih, ljudi kojima se krši pravo na rad, školovanje, pristup obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti... I ne krše se ljudska prava samo manjinama ili marginalnim društvenim skupinama, kao što je donedavno bio opći i prevladavajući stav. Ljudska prava mogu biti prekršena svakome od nas i zbog toga se za njihovo poštivanje uvijek iznova treba boriti. Jer ono što je nekad davno izboreno, nije konačno, koliko god mi mislili da jest.
Zbog svega navedenog, Ured pučkog pravobranitelja je izuzetno bitna institucija čiji je posao da ukazuje na probleme te nudi rješenja. Istina, politika se počesto na ta upozorenja i preporuke oglušuje, pa prođu godine prije nego što Sabor raspravlja o godišnjim izvješćima pučkog pravobranitelja. No bez obzira na sve, ove se godine obilježava 30 godina od stupanja na snagu Zakona o pučkom pravobranitelju, zbog čega je Tena Šimonović Einwalter, pučka pravobraniteljica, organizirala konferenciju Zaštita ljudskih prava i vladavine prava, koja će se danas održati u hotelu Westin. Na konferenciji će sudjelovati predstavnici institucija, organizacija civilnog društva, akademske zajednice, a videoporukama će se sudionicima obratiti Vera Jourova, potpredsjednica Europske komisije, Dunja Mijatović, povjerenica za ljudska prava Vijeća Europe... Konferenciji bi trebao nazočiti i premijer Andrej Plenković.
Ured pučke pravobraniteljice svake godine Vladi i Saboru dostavlja izvješća u kojima ih upozorava na što se građani najčešće žale. Proteklih godina to su bila kršenja prava na rad, nemogućnost pristupa zdravstvenoj zaštiti, nasilje nad ilegalnim migrantima... U lanjskom izvješću Ured pučke pravobraniteljice izdao je 156 preporuka za poboljšanje situacije na raznim područjima. Upozoravanje na kršenje ljudskih prava težak je i mukotrpan posao i ponekad trebaju proći godine da se neki prijedlog ili preporuka provedu. U svoje uspjehe tako Ured ubraja i to što je Ministarstvo pravosuđa obećalo napraviti registar u kojem bi bili pohranjeni podaci o osobama koje sklapaju ugovore o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju, čime bi se trebale spriječiti prijevare starijih i nemoćnih osoba. Nadalje, uspjeh im je i to što su se uspjeli izboriti da izmjenama Zakona o javnom bilježništvu u taj zakon uđe da u manjim ili otočnim mjestima Ministarstvo pravosuđa osigura nazočnost javnog bilježnika u određenim terminima, budući da javnih bilježnika u takvim mjestima inače nema. Potporu njihovu radu dala je i Europska komisija koja je u srpnju Hrvatskoj preporučila da osigura sustavniju provedbu preporuka pučke pravobraniteljice te da joj se pružaju informacije koje zatraži.
U sustavu od 1990.
Što se tiče početaka institucije pučkog pravobranitelja, ona je u naš državni i pravni sustav uvedena Ustavom iz 1990. S godinama su se mijenjale ustavne odredbe koje su regulirale status te institucije, pa se proširivala njihova djelatnost što je dovelo do toga da su pravobranitelji za djecu i ravnopravnost spolova, kao zasebne institucije, uvedeni 2003., dok posebni pravobranitelj za osobe s invaliditetom djeluje od 2008. U Hrvatskoj je dosad bilo pet pučkih pravobranitelja. Trenutačno tu funkciju obnaša Tena Šimonović Einwalter, koja je na nju izabrana 19. ožujka 2021., dok su prije nje tu funkciju obnašali Branko Babac, Ante Klarić, Jurica Malčić i Lora Vidović. Sam pojam dolazi od švedske riječi ombudsman, a u Švedskoj je ustavom iz 1809. osnovan i prvi pučki pravobranitelj, nakon čega se ta institucija šezdesetih 20. stoljeća proširila diljem Europe i svijeta. Pojam ombudsman znači predstavnik, branitelj, netko tko je ovlašten da djeluje za nekoga drugoga.
Uhljebaca na celu uhljebnickog izmisljenog i nepotrebnog tijela....bla bla bla i nista drugo..