20.03.2021. u 10:27

Srednjoškolsko obrazovanje iznova se postavilo tako da se izbjegne najgori scenarij – širenje virusa na maturi

U tijeku druge pandemijske obrazovne godine, kada se već na najvišoj obrazovnoj razini – onoj akademskoj - nije skupilo ni pameti (a trebalo je nje biti najviše) ni snage ni volje za nužne promjene kojima bi možda započele i promjene, već se sve svelo na mišiće nekoliko 70-godišnjaka koji tjeraju pravdu ugodnu samo njima i većini senatora, na ostalim obrazovnim razinama, onim srednjoškolskim i osnovnoškolskim, srećom, ne rade se iste pogreške.

Ovogodišnja generacija maturanata na vrijeme je, baš kao i prošlogodišnja, obaviještena o izmjenama pisanja obveznih ispita državne mature. Nije ih se prepustilo iščekivanju, nije se na srednjoškolskoj razini obrazovanja ni zanosilo prijašnjim najavama kako će nastavnici do ovogodišnje mature biti procijepljeni, a toplije vrijeme garantirati manje širenje virusa i među starijim učenicima, već se sve iznova postavilo kako bi se izbjegao najgori scenarij – masovno širenje virusa na najvažnijem ispitu maturanata. Obvezni ispiti razdvojeni su, pišu se po razinama u različite dane kako bi se dobilo dovoljno vremena za provedbu nužnih epidemioloških mjera, što više smanjile zdravstvene ugroze i osiguralo da maturanti na vrijeme upišu željene fakultete. Samo za primjer, u jeku prošlogodišnje pandemije za pisanja ispita državne mature nije se zarazio niti jedan učenik!

Štoviše, iz uređenog i mirnog srednjoškolskog obrazovanja, po završetku državne mature, prijeći će ti isti učenici, koji su, zbog pandemije sami sebi objašnjavali gradivo, u visoko školstvo, gdje će vrlo brzo, samo zato što prije nekoliko tjedana nije bilo volje među senatorima – njihovim, među ostalim, i budućim profesorima i dekanima, otkriti kako “intelektualci” autonomiju tumače kao naziv zasebne države u državi, gdje prava imaju jedni, a obveze drugi. Nažalost, otkrit će budući brucoši kako rijetki u tome akademskom svijetu imaju čast!

No možda su, da sve ne preuzme crnilo, oni generacija koja će donijeti toliko željene promjene i koja će već ovog lipnja možda iznenaditi – pa preokrenuti trogodišnji trend maturanata po kojem srednjoškolci bolje znaju engleski nego vlastiti jezik.

A što je s onom početnom razinom obrazovanja? Oni, baš kao i srednjoškolci, nastavljaju drugu školsku godinu u kojoj u borbi da se nastava uopće održi nema ni vremena ni prostora za nastavak nužnih reformskih procesa. Štoviše, ta najniža obrazovna razina u kontekstu pandemije nikada intenzivnije nije surađivala s osnivačima kao u korona-doba. Naime, i dalje je na snazi odluka da lokalni epidemiolozi i osnivači odlučuju o modelima nastave – upravo zato gotovo dva tjedna prije praznika jadranske regije sve više biraju ponovno modele c – isključujući iz njih učenike od prvog do četvrtog razreda osnovnih škola koji nastavu prate u školama.

Tako će učenici od petog do osmog razreda kao i srednjoškolci od prvog do trećeg razreda u Dubrovačkoj, Istarskoj, Primorsko-goranskoj i Šibenskoj-kninskoj županiji od ponedjeljka nastavu pratiti online jer je riječ o županijama koje bilježe porast broja oboljelih. U Splitsko-dalmatinskoj na online nastavu uoči proljetnih praznika prijeći će samo srednjoškolci, dakle učenici od prvog do trećeg razreda dok će svi osnovnoškolci nastaviti polaziti fizičku nastavu. I dok se cjelokupno obrazovanje svelo na preživljavanje u koronakrizi, u statistici je zaključno sa 17. ožujkom na razini cijele zemlje evidentirano 640 COVID pozitivnih učenika.

Komentara 3

LU
Luka233
13:18 20.03.2021.

Previse zarazene djece kojima se bolest moze jednako zakomplicirati. I tih 640 koliko je zarazilo drugih oko sebe? A roditelji kao da su si djecu nasli na cesti...

DL
dvanaest_legija
19:29 21.03.2021.

Proklete hulje, pustite djecu na miru, neka uče i druže se!

JM
ja-ma
23:34 20.03.2021.

Hajde da je bitno za gospodarstvo da škole budu otvorene, no strahovati svaki dan kao asmatičar hoće li mi dijete iz natiskane zagrebačke učionice dovući to zlo je puno gore od toga hoće li profesorska predavanja prepisati sa e-ploče u školi ili sa e-učionice. I tako djeca predmetnu i srednjoškolsku nastavu ne "hvataju" kao na faklutetu već zapisuju što im profesori stave na prezentaciju. Ono što im imaju za reći, a u principu baš i nemaju, sve se može reći online.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije