– Kompleksnost i težina problema s kojima se javljaju studenti baš je veliko iznenađenje, nešto što nisam očekivao ni ja ni itko od nas – kaže psiholog Ivan Vrbicky iz Savjetovališta za studente Sveučilišta u Zagrebu, nedavno otvorenog u novouređenim prostorima u zgradi SEECEL-a na Kajzerici. Zagrebački studenti sve dosad bili su prepušteni lutanju u potrazi za psihološkom pomoći, a od svih fakulteta jedino su studenti Filozofskog fakulteta imali na raspolaganju besplatno savjetovalište u skučenim podrumskim prostorijama u kojem se na termin čekalo mjesecima.
Nema sustavnog ulaganja
Ideja o savjetovalištu na razini Zagrebačkog sveučilišta pojavila se usred pandemije 2021., kad su profesori na fakultetima uočili da studenti imaju sve zahtjevnije psihičke teškoće. Događalo se primjerice da pun autobus studenata na terenskoj nastavi stoji jer studentica ima panični napad, i profesori ne znaju što poduzeti, a bilo je i težih situacija, pa nažalost i suicida. Mentalno zdravlje ušlo je u žižu javnosti u pandemiji, usred zaključavanja, kad su naglo porasli anksioznost i depresija osobito kod mladih, ali psiholozi znaju da je mentalno zdravlje u padu posljednjih 30 godina, što ne prati sustavno ulaganje u psihičko zdravlje ne samo kod nas nego i u svijetu.
– Baš smo čitali podatak o tome kako se procjenjuje da je danas vjerojatnost da osobi bude dijagnosticiran poremećaj u spektru autizma 1:36. Kad sam studirala učili smo da je taj omjer 1:10.000. Ne možemo znati zašto, ali jasno je da je danas različitih psihičkih smetnji mnogo više – kaže prof. dr. sc. Tanja Jurin, voditeljica Savjetovališta i profesorica na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koja je najzaslužnija za to da je ovaj projekt – koji je podržao rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić i u koji su se unisono uključili Grad Zagreb, ministarstva obrazovanja i zdravstva te psihijatri i profesori s medicine, ERF-a i Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta – ugledao svjetlo dana.
Obično se tinejdžersko doba smatra najosjetljivijim, ali zapravo se između 17. i 25. godine pojavljuju prvi simptomi najtežih psihičkih bolesti, bipolarnog poremećaja i shizofrenije. Profesorica Jurin kaže da su studenti rizična populacija, pojašnjavajući kako istraživanja pokazuju da je 50 posto odraslih sa psihičkim poteškoćama prve smetnje imalo već u dobi do četrnaest godina, a 75 posto njih do dobi od 23 godine.
– Protekne najmanje osam godina od pojave prvih smetnji do traženja pomoći. Naravno da su za to vrijeme ljudi bespomoćni, da odustanu i da se problemi nagomilaju i onda ih je puno teže liječiti nego da se počelo ranije, od prepoznavanja i tretmana do različitih oblika prevencije i ulaganja u obrazovanje o mentalnom zdravlju – kaže Tanja Jurin, dodajući kako u Savjetovalištu – koje je u samo tri mjeseca rada primilo više od 250 studenata sa svih zagrebačkih fakulteta – prepoznaju je li neka smetnja simptom neke osobne specifičnosti koji postoji oduvijek, je li možda riječ o nekom malom pogoršanju ili pak šuljajućoj fazi neke ozbiljne psihičke bolesti kakva se rijetko viđa na psihijatrijama jer onamo ljudi odlaze kad je bolest već u svom kronificiranom obliku.
– Za mladu je osobu ključno da se psihička bolest prepozna rano i da čim prije dobije odgovarajući tretman jer se tako pojava prvih ozbiljnih psihičkih smetnji može odgoditi i za desetak godina kad će ta osoba već završiti studij, možda osnovati obitelj i postati roditelj ili napraviti neke druge poteze u životu, a ako to bude neprepoznat, zapušten poremećaj vjerojatno će zbog toga odustati od studija i dalje će joj se komplicirati život – kaže profesorica Jurin, argumentirajući da pet posto studenata odustaje od visokog obrazovanja zbog neprepoznatih psihičkih smetnji, o čemu itekako treba voditi brigu u zemlji s manjkom visokoobrazovane radne snage. Zapravo se moramo, dodaje, sve više brinuti za svakog pojedinca, i međusobno jedni za druge, a u tom je smislu briga za mlade ljude itekako važna.
– Koliko je ovakvo savjetovalište važno znam iz prve ruke, iz kontakta sa studentima, jer u pravilu ne bi potražili pomoć niti bi bili svjesni koliko im je potrebna – dodaje Vrbicky, opisujući kako studenti ovdje ponajprije dobivaju podršku i terapiju, a kad je to nužno šalje ih se dalje na psihijatrijsku obradu. Uz kompleksnost i težinu poteškoća s kojima se studenti javljaju, psihologa Vrbickog najviše se dojmio broj ljudi koji su se prijavili u savjetovalište u tako kratkom periodu. Ukupno, dosad je četvero zaposlenih psihologa izvelo više od 650 sati individualnog tretmana.
– Veselimo se tome da savjetovalište raste ne samo zato što se bavimo teškim slučajevima, nego i prevencijom. Neka dođu svi koji žele doći. Koliko god im se činilo da nije važno, neka ne odgađaju. Hajdemo intervenirati dok se poteškoće još nisu zakomplicirale. Hajdemo naučiti neke vještine, što da radimo s emocijama, kako da se pobrinemo za svoje psihičke potrebe – govori Vrbicky, dok njegov kolega Bruno Bencarić dodaje kako je jedan od glavnih razloga javljanja studenata u savjetovalište osjećaj usamljenosti koji dolazi s društvenim mrežama i s telefonima, WhatsAppom i Instagramom, a zapravo iluzijom savršenog života koji svi licemjerno prikazuju, a nitko u realnosti ne živi.
– Teško im se upustiti u odnose, i prijateljske i romantične, i zapravo se osjećaju samo, što je pogoršala i korona. Izolacija se dogodila u vrijeme nekih od temeljnih ljudskih iskustava, maturalaca i izleta, ovih generacija. Tu je i stres. Neugodno im je što su došli, a onda u razgovoru otkrijemo da su to studenti koji rade uz studij, koji si plaćaju život u Zagrebu, koji su u kroničnom 'burnoutu' i još imaju pritisak od kuće da moraju opravdati svoj studij – kaže Bencarić, dodajući da uz sve to oni nisu sigurni da su uopće smjeli doći u savjetovalište kako nekome ne bi uzeli mjesto, a – kako poručuje – nema krivog razloga zbog kojeg bi netko došao. Čest je i perfekcionizam koji se ispravno naslanja na to da moramo biti uspješni, a pritisak dolazi i od roditelja koji se boje zbog ekonomske situacije. Svaki pad na ispitu za njih je, kaže, i razočaranje samih sebe i roditelja. Bencarić navodi da dolaze i mladi sa suicidalnim idejama, koje se javljaju ne samo zbog generacijske osjetljivosti nego i drugih razloga.
Složene kliničke slike
Dolaze i studenti koji su doživjeli traumatska iskustva, djevojke sa seksualnim traumama koje su suočene s raznoraznim životnim teškoćama i nisu spremne početi nova partnerstva. Ima i mladih s poremećajima ličnosti, čije se neobične strukture formiraju i prepoznaju upravo u tim godinama. Neki jednostavno reagiraju na teške životne okolnosti. Mladić koji dolazi zbog toga što ga je ostavila djevojka zapravo je u teškom 'burnoutu' jer mu majka umire, a otac je depresivan i briga o cijeloj obitelji pala je na njega. Pa kako ne bi bio u depresiji?!
– Važno je da znaju gdje se mogu obratiti za pomoć, kao i da koriste znanja koja svladaju u tretmanu. Mladi koji nauče samoregulaciju i kako se nositi s emocionalnim teškoćama znaju intervenirati kad vide da je netko u njihovoj okolini loše. Razvija se suosjećanje i empatija, ne žele da se itko drugi osjeća loše i nisu više bespomoćni – kaže Bencarić. Psihologinja Mirna Glavinić ranije je radila u osnovnoj školi, gdje je bila jedini psiholog, a ovdje u savjetovalištu veseli se prilici za timski rad.
– Kod nekih studenata koji dolaze sa stvarno složenim simptomima i kliničkim slikama nisi siguran odakle početi i onda nam puno znači kad međusobno možemo podijeliti savjet ili podržati ideju – kaže psihologinja Glavinić, dodajući kako i voditeljicu Jurin uvijek mogu nazvati u bilo koje doba dana i pitati je za savjet.
Zasad, kako kažu, stignu samo gasiti požare. Na listi čekanja već je šezdeset ljudi, ali dugoročno, s novim zapošljavanjima i projektima, planiraju provoditi preventivne aktivnosti, krizne intervencije i postati nastavna baza za psihologe, psihijatre i postdiplomce. Ističu da su studenti vrlo mlada populacija koja je u nekim dijelovima službi za mentalno zdravlje potpuno izostavljena. Tim je korisnija informacija da savjetovalište radi u dvije smjene i nije potrebna uputnica.
>> FOTO: Riječki studenti prosvjedom podržali studente iz Osijeka