17.10.2020. u 21:36

Međunarodni monetarni fond (MMF), koji je u proteklih 40 godina bio čuvar strogosti prema državnom dugu, u svom Fiscal Monitoru 2020., prvome u eri COVID-19, iznosi kako državna ulaganja u iznosu od jedan posto BDP-a mogu dovesti do sedam milijuna izravno i još 20 milijuna neizravno novozaposlenih te do povećanja privatnog ulaganja više od 10 posto.

Krhkost svjetskog sustava pred pandemijom koronavirusa pokazala je da se ne može sve riješiti slobodnim tržištem, napisao je papa Franjo u najnovijoj enciklici “Svi smo braća” i naglasio kako financijske špekulacije i laka zarada kao temeljni cilj nastavljaju činiti pokolje.

Mnogi ekonomisti smatraju da pandemija koja je ugrozila ekonomiju u cijelom svijetu neminovno dovodi do promjena. I do sada su velike krize pridonosile ekonomskim promjenama. Velika kriza početkom 1930-ih godina proizvela je keynesijanizam i državnu intervenciju. Drugi svjetski rat otvorio je put socijalnoj državi (welfare), a naftna kriza 1970-ih dovela je do politike neoliberalizma. Kakve nas promjene očekuju poslije koronavirusa?

Međunarodni monetarni fond (MMF), koji je u proteklih 40 godina bio čuvar strogosti prema državnom dugu, u svom Fiscal Monitoru 2020., prvome u eri COVID-19, iznosi kako državna ulaganja u iznosu od jedan posto BDP-a mogu dovesti do sedam milijuna izravno i još 20 milijuna neizravno novozaposlenih te do povećanja privatnog ulaganja više od 10 posto. Nadalje kažu treba preispitati kontrapoziciju između državnog zdravstva i ekonomije. Pojednostavnjeno, to znači preinačiti histerično upozorenje da ćemo, budemo li previše pazili na zdravlje, umrijeti od gladi. Takvo tumačenje nije točno jer, ako se ljudi budu plašili bolesti, neće raditi.

MMF i o pitanju zaštite okoliša, o čemu ne žele ni čuti tzv. desničarski ekonomisti, kaže da se može i mora doći do nulte emisije ugljika do 2050. Kao što nema kontrapozicije između zdravlja i ekonomije, tako nema kontrapozicije između dekarbonizacije i razvitka. Analiza MMF-a razbija tabu da državna intervencija u ekonomiji smanjuje njezinu učinkovitost, da je ekonomski interes ispred zaštite zdravlja i da je zaštita okoliša stvar ljevičarskog elitizma i protiv razvitka.

Možda je najpravednije da država pomogne privatnom sektoru u postizanju boljih rezultata, što ne znači odmah intervencionističku državu. Jer tržište samo ne može sve riješiti.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije