Hrvatska je dosad iz fondova EU povukla 10,8 milijardi kuna za projekte bolje prometne povezanosti, a koji uključuju infrastrukturne projekte i usluge u prometu.
Iz Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija” Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture dosad je s korisnicima projekta potpisalo ugovore u vrijednosti od 7,6 milijardi kuna, odnosno 80 posto od dodijeljenih 9,9 milijardi kuna koje su Hrvatskoj na raspolaganju. A iz tri dosadašnja poziva CEF-a, Instrumenta za povezivanje (Connecting Europe Facility – CEF), Hrvatskoj je odobreno 3,2 milijarde kuna za 32 prometna projekta.
Najveći pojedinačni iznos sredstava EU koji je Hrvatska dosad dobila za neki od svojih projekata je 357 milijuna eura za gradnju Pelješkog mosta i pristupnih cesta, a za to smo iskoristili sredstva iz Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija”. Iz tog programa sufinancira se sa 170 milijuna eura i obnova postojećeg te dogradnja novog kolosijeka pruge Dugo Selo – Križevci, dok je treći najveći iznos koji je Hrvatska povukla iz “Konkurentnosti i kohezije” 134 milijuna eura za obnovu i dogradnju Zračne luke Dubrovnik. Još je bolja iskorištenost sredstava koji su Hrvatskoj na raspolaganju iz CEF-a – 93 posto. CEF je program osnovan za dodatna ulaganja u izgradnju nove te unapređenje postojeće prometne, energetske i telekomunikacijske infrastrukture, pomoću kojeg države članice mogu financirati projekte na devet koridora Osnovne mreže Transeuropske prometne mreže (TEN-T).
Ministarstvo, koje je koordinator CEF-a za promet u Hrvatskoj, na raspolaganju je imalo 456 milijuna eura, za koje smo mogli prijavljivati projekte na tri objavljena poziva tijekom 2014., 2015. i 2016. godine. Na prvom pozivu Hrvatskoj je odobreno šest prometnih projekata.
Vrijednost hrvatskog dijela projekata koji su odobreni iznosi 53,1 milijuna eura, a odobreno im je ukupno 43,8 milijuna eura za sufinanciranje. Najveći je iznos dobiven u tom pozivu za projekt kontejnerskog terminala Jadranska vrata – Rekonstrukcija kolodvora Rijeka – Brajdica koji je ukupno vrijedan 35,5 milijuna eura, a sufinanciran je s 30,2 milijuna eura. Na drugom pozivu za sufinanciranje odobreno je 11 projekata, a za što je dobiveno 306,9 milijuna eura. Šest projekata Hrvatska je prijavila samostalno, a pet u koordinaciji s drugim zemljama EU. Tad je Hrvatska dobila i za sada najveći iznos iz CEF-a za neki od svojih projekata – 241,3 milijuna eura za rekonstrukciju postojećeg i izgradnju drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica.
Ukupna vrijednost tog projekta je 283,9 milijuna eura. Na trećem pozivu odobreno je financiranje 15 prometnih projekata čija je ukupna vrijednost 90,9 milijuna eura, dok je iznos dodijeljenih nepovratnih sredstava 73,9 milijuna eura. Tu je najveći projekt rekonstrukcija željezničke infrastrukture na području Luke Rijeka – bazen Rijeka, vrijedan 33,6 milijuna eura, a sufinancirat će se s 28,6 milijuna eura.
Princip lutrije ili kasina,stalno nešto dijele i poklanjaju a zapravo vas pelješe.