I danas, tijekom 2023. godine, na popisu nestalih iz Domovinskog rata nalazi se preko 1800 osoba za čije se sudbine i danas ne zna. Svih proteklih godina pitanje rješavanja nestalih goruće je humanitarno pitanje koje ne samo da onemogućava normalan život članova obitelji nestalih nego i onemogućava normalne međudržavne odnose Hrvatske i Srbije. Iz Ministarstva branitelja i Uprave za zatočene i nestale ulažu velike napore u potrazi za nestalima, ali činjenica je i da je taj proces zapeo te da se broj pronađenih novih grobnica smanjuje iz mjeseca u mjesec. Upitno je hoće li se taj humanitarni problem ikada i u kojoj mjeri riješiti i toga su svjesni gotovo svi.
Ukazuje na to i izaslanik predsjednika Srbije za pitanja nestalih Veran Matić koji je mišljenja da se u cilju rješavanja ovoga pitanja neke stvari u radu dvije komisije za nestale moraju odmah promijeniti kako bi u konačnici došlo do nekih konkretnih rezultata.
"Iz godine u godinu sve je teže raditi po ovom pitanju i rješavati sudbine ljudi za koje se ne zna sada već više od 30 godina ili skoro 30 godina. Sve je manje ljudi, nema informacija, nema svjedoka... Međutim, neke stvari se mogu popraviti na bolje vrlo brzo i mislim da bi s malo dobre volje s obje strane u kratkom vremenu mogli riješiti sudbinu barem dijela nestalih. Mi imamo situaciju da se dvije komisije gotovo i ne sastaju, a i kada se sastanu obje međusobno dijele informacije koje već znaju ili su poznate od prije", rekao je Matić.
Dodaje kako je neophodno povratiti povjerenje između komisija dvije države koje bi u hodu i u vrlo kratkom vremenu rješavale goruća pitanja. Pojašnjava kako bi u rad obje komisije za nestale bili uključeni ne samo djelatnici ministarstava nego i članovi nevladinih udruga, bivši branitelji, predstavnici sigurnosnih službi... Smatra ključnim vraćanje međusobnoga povjerenja, a to se opet može napraviti samo ako bi, primjerice, predstavnici hrvatske Uprave za nestale, pa možda i članovi obitelji nestalih, bili uključeni u rad na terenu. Pojašnjava to na primjeru arhive JNA koja se svako malo spominje u Hrvatskoj, a za koju se smatra da krije informacije o lokacijama grobnica kao i nestalima, a koja do danas nije objavljena niti pronađena.
"Iz Hrvatske stalno ukazuju na tu arhivu i traže da je se dostavi dok u isto vrijeme iz Srbije tvrde kako nema te arhive. Kada bi predstavnici hrvatske Uprave za zatočene bili na terenu u Srbiji i bili uključeni u rad na terenu možda bi se i sami mogli uvjeriti da te arhive nema ili bi je možda pronašli. Ako ništa drugo barem bi onda mogli jasno reći kako nema tih dokumenata i vjerujem da bi građani Hrvatske povjerovali u te riječi. Isto se odnosi i na zahtjeve i primjedbe iz Srbije odakle se svako malo mogu čuti primjedbe da se ne vrše probna iskapanja na nekim poznatim lokacijama u Hrvatskoj za koje se sumnja da kriju tijela iz Bljeska ili Oluje. Kada bi pak predstavnici srpske Komisije bili na terenu u Hrvatskoj, zajedno s kolegama iz Hrvatske, mogli bi se uvjeriti da se radi ili pak potaknuti da se radi više. U konačnici i oni bi mogli reći da se napravilo nešto u što bi građani Srbije povjerovali. Tako bi se rješavala sva druga pitanja i mislim da bi vrlo brzo došli do konkretnih rezultata", rekao je Matić.
Ovaj bivši novinar i humanitarac smatra kako bi se na isti način moglo raditi u više oblasti, a da bi nekakav novi početak mogao značiti i nedavni sastanak u Davosu Andreja Plenkovića i Aleksandra Vučića.
VIDEO: Višegrad: Tone smeća iz tri zemlje plutaju Drinom
