Iako su na državnoj razini Hrvati u značajnoj mjeri zastupljeniji nego
što je to slučaj u FBiH, budući se taj odnos drastično poremetio nakon
Petritschevih ustavnih preinaka, na rukovodnim pozicijama u strukturi
državnih institucija koje se bave sigurnošću ili pak pravosuđu nema
predstavnika najmalobrojnijeg naroda.
Propali dogovori
Naime, na čelu Suda BiH nalazi se Meddžida Kreso, Visoko sudbeno i
tužiteljsko vijeće predvodi Milorad Novković. Direktor državne Agencije
za istrage i zaštitu (SIPA) je Srbin Mirko Lujić. Na ovu je poziciju
ranijim političkim dogovorima trebao biti imenovan Hrvat. U međuvremenu
je postignut novi dogovor prema kojemu je dogovorena trgovina za
poziciju ravnatelja SIPA-e, pa je Hrvat trebao zasjesti na čelo
Regulatorne agencije za komunikacije (RAK), no taj je dogovor propao.
Među ključnim državnim pozicijama u sektoru sigurnosti nalazi se
Bošnjak. Naime, ravnatelj OSA-e Bosne i Hercegovine je Almir Džuvo.
Sada se, nakon odlaska Marinka Jurčevića, koji je bio jedini Hrvat na
čelu jedne od sigurnosnih ili pravosudnih institucija na razini BiH,
bira glavni tužitelj u Tužiteljstvu BiH koji ravna s više odjela koji
praktično rade s najznačajnijim kaznenim djelima, uključujući i ratne
zločine.
Bez gubljenja predmeta
Za ovo mjesto, na kojemu se sada vršitelj dužnosti Milorad Barašin,
prijavilo se više od deset kandidata. Jedina Hrvatica koja je
aplicirala na ovu funkciju je Vesna Budimir koja se, među rijetkima, u
Tužiteljstvu BiH istaknula vodeći vrlo uspješno brojne slučajeve. Za
razliku od Vesne Budimir, praktično niti jedan tužitelj nije se bavio
ratnim zločinima koje su počinili pripadnici iz ‘svojega’ naroda. Uz
to, ova tužiteljica do sada nije izgubila niti jedan sudski predmet
pred Sudom BiH.
ZASTUPLJENOST Tužiteljstvo BiH treba pripasti Hrvatima
