'To su normalni trendovi koji se događaju svugdje u Europi. Osim Zagreba svi gradovi se dosta šire i zadiru u životinjska staništa. Negdje se životinje maknu. Međutim, ostalo je dovoljno prostora kod širenja Zagreba, ostale su neke enklave, neki dijelovi koji još uvijek pojedinim životinjskim vrstama pogoduju. No, ali isto tako treba znati da postoje vrste koje su se prilagodile životu u gradu, kojima je bolje u gradu, recimo nego izvan njega. Kuna, recimo, jazavac lisica, jednostavno tu im je toplije, ima dosta hrane, imate čak dijelova gdje ljudska noga rijetko kada pristupa i oni to prepoznaju', objašnjava profesor Krapinec.
Divlje svinje sve se češće pojavljuju u samim naseljima, ne samo u Zagrebu, nego i u drugim gradovima. No sada se sve češće u urbanim sredinama pojavljuju i medvjedi, a do Vrbovca su čak došli i vukovi. 'Problem je što u zadnjih 30 ili 40 godina praktički nemate nekakav srednji tip staništa. Ili imate intenzivno obrađen prostor i do njega je odmah prostor koji je zapušten, koji se nekada obrađivao. Došlo je do promjene vrsta. Nekad je bilo normalno da je bilo dosta sitne divljači, trčke, zeca, fazana. Te su vrste zbog te intenzivne poljoprivrede iščezle, a javile su se vrste krupne divljači, pogotovo jelen obični, te poglavito divlja svinja. One su u tom novom, takozvanom kulturnom krajobrazu, pronašle jednu vrstu staništa.'
U posljednje vrijeme ističe se kako je za vrijeme COVID-a buknula brojnost tih jedinki. Kako je do toga došlo? 'To je djelomično tako jer je izostala lovna aktivnost. Divlje svinje djelomično se mogu kontrolirati lovom. Međutim, lovci će sve manje to moći kontrolirati, jer populacija lovaca je sve starija, sve manje imamo vremena. Možda danas sutra to postane nekakav profesionalni posao, ali ovako na nivou volonterizma sumnjam da ćemo tome moći doskočiti'.
Divlje svinje u posljednje su vrijeme nemalo iznenadile stanovnike naselja Špansko u Zagrebu. 'Fakultet je pred nekih sedam godina izradio program zaštite divljači za površine unutar Grada Zagreba na kojima nisu ustanovljena lovišta i jedan dio je programa obuhvatio i Park prirode Medvednica. Već smo tada ustanovili na kojim područjima će biti problema. Ima dosta tih zapuštenih područja, npr. dio oko sveučilišne bolnice u Blatu... Osim toga veliki je problem što se dio parka prirode Medvednica morao uvući u šumu, neću sada ulaziti u to je li to ilegalno ili legalno, ali u osnovi ostala su nam područja koja su problematična i gdje će stalno biti divljih svinja. Divlje svinje na Medvednici imamo 14 godina. Pratimo čak i koliko krmača ima mladih i tako dalje. Jednostavno je problem taj što kod divlje svinje sve mlađe i mlađe ženke mogu biti spolno zrele, mogu imati mladunčad', kaže profesor Krapinec.
VEZANI ČLANCI
Nije to problem samo Zagreba. Niti Hrvatske. To je problem koji postoji i u inozemstvu. 'Međutim, taj dio koji je ostao, to je jedna linija između Medvednice i dijela grada Zagreba. To su izrazito zapuštene površine, bivši voćnjaci, bivši vinogradi i ljudi koji tamo žive i lovci s tog područja, kažu kako divljih svinja tamo ima cijelu godinu. S Medvednice imate koridora preko kojih svinja može doći gdje god hoće. Praktički u nekom trenutku može doći i do centra Zagreba, to nije takav problem.'
Prije nekoliko dana Kostrenom se prošetao medvjed, ponašao se dosta slobodno, šetao je ulicama, dolazio ljudima u dvorišta... Nakon što pokušaj da ga se vrati u njegovo stanište nije uspio lovci su ga na žalost morali odstrijeliti, jer je posao preopasan za stanovništvo. Postavljalo se dosta pitanja je li se to moglo izbjeći. 'To je političko pitanje, teško je udovoljiti svima. Jedni će tvrditi da ga ne žele vidjeti, drugi će biti jako tolerantni i tako dalje, ali treba poštivati želju većine. Recimo da vi možete uloviti tu životinju živu i pustiti ju negdje drugdje, ali te životinje imaju nešto što se zove filopatrija, tendenciju da se stalno vraćaju na mjesto na kojem su prije bili. Znači možete ih premjestiti, ali one će se pokušati vratiti, a kod premještanja može i preminuti. Osim toga kod odstrjela između ostalog, ta životinja ne može više komunicirati s drugim životinjama, jer i ona komuniciraju i na neki način prenose informacije jedne drugima', tumači profesor te ističe kako je sasvim normalno da ćete naletjeti na divlje životinje ako ste stalno u prirodi. Čovjek se uplaši, ali zapravo se i te životinje boje čovjeka. 'One će pokušati pobjeći od ljudi.'
VEZANI ČLANCI
Ono što je najopasnije zapravo su susreti s ženkama koje štite mlade. U tom slučaju nikada ne smijete proći između njih. Ako susretnete divlju životinju 'morate ostati mirni i smireni. Ne smijete vikati, ne smijete bježati. Morate pogledati gdje su mladunci da slučajno ne krenete prema njima i to je to, ali samo mirno. Životinja neće napasti ako se stvarno ne osjeti ugroženom. Uglavnom će početi bježati ako osjeti miris čovjeka, ali nekada treba pričekati i više od minute. Nije ugodno, ali trebate biti strpljivi. Miris se širi puno dalje, ali oni naravno čuju i zvukove', objašnjava profesor koji je i sam imao nekoliko susreta s medvjedima.
VIDEO Medvjed lutao ulicama Sarajeva, lovci ga uspješno vratili u šumu
Ja znam jako bi reagirao u susretu sa divljom svinjom a i medvjedom. Bilo bi kobasica, salama a i čobanca neko vrijeme.