U točno 100 sjednica, odnosno 633 radna sata, Hrvatski je sabor u razdoblju od 22. prosinca 2011. do danas donio 199 zakona, od kojih je 35 usklađeno sa zakonodavstvom EU. Čak 163 zakona donesena su po hitnom postupku, 55 zakona jednoglasno je prihvaćeno, a šest prijedloga zakona povučeno je iz zakonodavne procedure. Sabor je podnio oko 200 amandmana na zakonske prijedloge – prihvaćeno ih je 114, najviše su ih podnosili odbori, a slijede SDP, HNS, HDZ i HSU.
Tijekom tih 100 sjednica postavljano je 1086 zastupničkih pitanja, čak 756 od Hrvatskih laburista.
Zastupnici su se za riječ javili više od 7 tisuća puta, najviše za repliku, više od dvije tisuće puta, te odgovore na repliku, više od 1300 puta. Rekorder s najvećim brojem javljanja je HDSSB-ov Zoran Vinković koji je govorio 375 puta, a prati ga njegov stranački kolega Boro Grubišić koji se za riječ javljao 314 puta. Na trećem mjestu je laburist Branko Vukšić koji se za riječ javio 280 puta, nakon njega su sa 203 javljanja HDZ-ov Ivan Šuker te sa 189 javljanja njegova kolegica Ana Lovrin. Nijednom se za riječ nisu javili SDP-ovi Josip Vuković i Vesna Železnjak, HDZ-ov Branko Vukelić te Željko Kerum koji je svega dva puta od početka mandata prošle godine i bio u Saboru.
Zastupnicima je izrečeno ukupno 19 stegovnih mjera, od čega 13 opomena i šest oduzimanja riječi.
– Brzo je prošla godina dana u teškim vremenima gospodarske krize i ispunjavanja kriterija za ulazak u EU, moja je ocjena da je Hrvatski sabor potpuno ispunio svoje Ustavom propisane zadaće. Ipak, nisam zadovoljan pristupom na samim raspravama, nisu svi zastupnici pokazali potrebnu odgovornost prema zastupničkoj dužnosti jer postoje zastupnici koji nisu opravdali svoj izostanak. Ne očekujem da sabornica bude puna, važno je da zastupnici proučavaju materijale, da rade u radnim tijelima gdje je možda i važnije da su nazočni jer se neposrednije i jednostavnije raspravlja – kazao je predsjednik Sabora Josip Leko te dodao će od sada u odborima sjediti i vanjski članovi kao stručnjaci koji će unijeti kvalitetu u rad odbora.
– Moja je želja da saborski zastupnici tamo pokažu svu političku mudrost, hrabrost, odlučnost i da vjerodostojno zastupaju svoje političke ideje i stavove – tvrdi Leko. Predsjednik Sabora objasnio je da je Sabor ove godine bio štedljiviji prema trošenju proračunskog novca, no za sljedeću je godinu predviđen nešto veći iznos proračunskog novca.
– Prvi je razlog taj što Hrvatska pristupa EU, pa će nam biti potreban veći novac za rad u tijelima EU, osim toga imamo u Dubrovniku i skup NATO-a, a pokušavamo uvesti i elektroniku koja će bolje pratiti statistiku u Saboru. Osniva se i Veliki odbor, bit će osnovan Odbor za europske poslove – pojašnjava Leko.
Ukupni troškovi zastupnika Hrvatskog sabora od 1. siječnja do 13. prosinca iznosili su 8,060.584,13 kuna, a u tom su razdoblju najveća sredstva izdvojena za Tonina Piculu (169.347,42 kune) koji je potpredsjednik Izaslanstva Sabora u Zajedničkom parlamentarnom odboru RH-EU, voditelj Izaslanstva Sabora u Parlamentarnoj skupštini Mediterana, član izaslanstva Sabora u Parlamentarnoj skupštini OESS-a te zastupnik promatrača Sabora u Europskom parlamentu. Slijede ga Marin Jurjević, Frano Matušić, Srđan Gjurković te Mladen Marelić.
>>Matić: Ako se neki branitelj ubije zbog objave registra, ja odgovaram
A stanovništvo se ne može prebrojati?