Za komentar popuštanja antipandemijskih mjera, o čemu je odlučila Vlada, zamolili smo nekoliko naših vrhunskih znanstvenika. Je li za mjere prerano, jesu li premalo restriktivne, pitanja su na koja smo pokušali dobiti odgovor.
– Mislim da su mjere popuštanja koje je Vlada predložila dobre i utemeljen su na epidemiološkim i kliničkim podacima. Hrvatska u globalu nije prenapučena zemlja i nema ogromnih i prenatrpanih gradova kao što su London ili New York gdje je širenje zaraze nemoguće kontrolirati bez strogih restrikcijskih mjera kretanja. Do sada se pokazalo da je širenje zaraze u Hrvatskoj uspješno kontrolirano i, ako se građani budu pridržavali svih novih mjera, mislim da se možemo vratiti normalnijem životu, ali s visokom disciplinom distanciranja na radnim i javnim mjestima i samokontrolom (npr. ako imalo sumnjate da ste prehlađeni, imate temperaturu ili sl., morate ostati doma i izolirati se).
Važna visoka disciplina
Prema kliničkim podacima, za sada znamo da je COVID-19 izrazito opasan za ugrožene skupine (stariju populaciju i onu koja ima neke kronične bolesti). Zbog toga bi ugrožene skupine i dalje trebale biti u izolaciji i njima bi se trebalo izaći ususret, pogotovo što se tiče posla. Oni bi obavezno morali raditi od kuće. Ako se radi o starijim ljudima, oni ne bi trebali ići na mjesta velikih okupljanja ili npr. čuvati unuke. Takva bi naredba trebala doći od Stožera/Vlade – kaže prof. dr. sc. Kristijan Ramadan, profesor molekularne medicine na Oxfordu, dodajući da će najopasnije biti kontrolirati javni prijevoz.
VIDEO Savjete kojih bi se građani trebali držati i nakon opuštanja mjera predlaže poznati znanstvenik prof. dr. sc. Nenad Ban
– Tu bi trebala biti naredba da samo ljudi sa zaštitnim maskama mogu koristiti javni prijevoz, isto tako ako se ide kod frizera, doktora i slično. Uz sve to, uslužne djelatnosti (npr. dućani) trebale bi se strogo pridržavati osnovnih epidemioloških mjera tako da osiguraju radnicima zaštitne maske i da strogo kontroliraju održavanje udaljenosti između ljudi od dva metra. Naravno, liječnici ili frizeri, to neće biti u mogućnosti, ali bi oni morali obavezno raditi isključivo pod zaštitnom odjećom (maske, zaštitne naočale, rukavice) i isto tako opskrbiti svoje klijente maskama – kaže Ramadan, komentirajući da je Vlada dopustila i vjerska okupljanja, ali nažalost nije definirala kako se pridržavati epidemioloških mjera na vjerskim okupljanjima.
– Znamo da se na jednom vjerskom događaju može okupiti i do nekoliko stotina ljudi. To bi se trebalo striktno regulirati, i ako ljudi moraju ići u Crkvu ili sprovode, onda im se treba dopustiti dolazak, ali opet s maskama i obaveznim odstojanjem. Isto tako vjerski objekti bi morali ograničiti koliko ljudi mogu primiti da se ne prekrši mjera distance od dva metra.
Profesor Ramadan ističe da “moramo svi naučiti živjeti s ovim virusom daljnje 2-3 godine dok se ne stvori imunitet”.
Prof. dr. sc. Luka Čičin-Šain iz Helmholtz centra za infektivna istraživanja u Braunschweigu komentirao je da se ova odluka ne temelji samo na virološkim i epidemiološkim razlozima nego i na gospodarstvenim i društvenim potrebama, dodajući da se sa stajališta epidemiologije malo što promijenilo.
– Virus je i dalje tu, tinja ispod površine i čeka na priliku da se opet razbukta. Stanovništvo je još neimunizirano. Popuštanje mjera neumitno će dovesti do širenja virusa, samo još ne znamo u kojoj mjeri i koliko brzo. Virus će se vjerojatno širiti sporije nego na početku pandemije, ali čim dolazi do progresivnog širenja, doći će i do stope zaraženosti koja će u nekom času preopteretiti zdravstveni sustav. Pitanje je samo koliko brzo – hoće li bolnice biti preplavljene već na ljeto ili tek na jesen? – kaže Čičin-Šain. – Možda postoji neki balans, gdje su socijalni kontakti dovoljno ograničeni da se virus ne širi eksponencijalno. Ali to su špekulacije i ne postoje smjernice koje nas pouzdano mogu voditi u tom smjeru. Tko god kreće u tom smjeru, eksperimentira u nekontroliranim uvjetima, a ulog su ljudski životi – kaže Čičin-Šain, ali i dodaje kako je sa stajališta privrede ovo ljuta nužnost
Nezaobilazan je naš sugovornik u ovo vrijeme pandemije jedan od naših najcjenjenijih znanstvenika, prof. dr. sc. Nenad Ban s ETH-a u Zurichu. On napominje kako u ovom trenutku nije moguće dati specifične komentare jer će sve ovisiti o detaljima kako će se mjere implementirati.
VIDEO Vodeći hrvatski znanstvenici predviđaju kad bi mogla završiti pandemija
– Po za sada ustanovljenim epidemiološkim modelima, mislim da će se, usprkos ublažavanju mjera, morati i dalje prakticirati društveno distanciranje ili će se virus vrlo brzo opet proširiti. Ako se ljudi počnu ponašati kao prije epidemije, onda će se mjere morati opet uspostaviti. Ja se jedino nadam da ako bude trebalo pojačati mjere izolacije, da će se situacija prepoznati na vrijeme pa da nećemo zakasniti kako je bio slučaj ovo proljeće u nekoliko drugih zemalja u Europi i u Americi. Nadam se da će nam sadašnje iskustvo pomoći da država pravodobno uoči tendenciju širenja virusa i da reagira – smatra dr. Ban dodajući da je ključna poruka Vlade da se trenutačno popuštanje mjera temelji na povjerenju, dakle svaki građanin i svi ljudi odgovorni su za poslovne i javne prostore, drugim riječima i ugostitelji i gosti moraju preuzeti odgovornost da se zadrže što je moguće bolje mjere izolacije jer rizik još postoji pa se moramo naučiti kako najbolje funkcionirati pod ovom prijetnjom pandemije – kaže prof. dr. Ban.
Na jesen novi krug
– Nema nikakve dvojbe jesmo li bili učinkoviti u borbi protiv COVID-19 do sada, mišljenje je i prof. dr. sc. Gordana Lauca, našeg istaknutog molekularnog biologa.
– Osobno mislim da su mjere koje su predložene dobre i da bi mogle pomoći oporavku gospodarskih aktivnosti, bez prevelikog rizika za bitno ubrzanje epidemije. Ono što nam dodatno ide u prilog je dolazak proljeća jer podaci iz svijeta dosta jasno pokazuju da se virus znatno sporije širi u toplijim područjima, što znači da bi učinak toplog vremena mogao kompenzirati neke od ukinutih mjera i da neće doći do znatnog širenja epidemije. No jako je važno uspostaviti sustav nadzora širenja epidemije, kako nam se ne bi dogodio višetjedni eksponencijalni rast koji bi rezultirao raspadom sustava kakav smo vidjeli na sjeveru Italije. Isto tako, ne smijemo se previše opustiti jer u Hrvatskoj zapravo još nismo imali ni prvi val širenja epidemije (procjene su da je kod nas zaraženo najviše između 0,5% i 1% populacije), tako da nas najesen sigurno čeka novi krug epidemije – upozorava dr. Lauc.
