Prema prvim i neslužbenim rezultatima popisa stanovništva za 2011. godinu, Hrvatska je u posljednjih deset godina izgubila 146 tisuća stanovnika. No, nije to baš tako, uvjeravao je danas novinare Ivan Kovač, ravnatelj Državnog zavoda za statistiku.
Nema dobne strukture
Kaže da je broj stanovnika u odnosu na 2001. godinu ostao približno isti te da je razlika u broju posljedica drukčije metodologije prema kojoj su se provodila posljednja dva popisa. Javnost je zbunjena tim objašnjenjem jer kako je moguće da nam je stopa nataliteta u "crvenom", a da broj stanovnika stagnira? Je li gubitak stanovništva uzrokovan negativnim prirodnim prirastom ipak nadoknađen useljavanjem iz drugih zemalja, ponajprije iz Bosne i Hercegovine, i značajnijim povratkom naših građana srpske nacionalnosti koji su iz Hrvatske izbjegli tijekom devedesetih? O velikoj zbrci koja je nastala nakon objave prvih rezultata popisa stanovništva porazgovarali smo i s uglednim demografom Anđelkom Akrapom. – Na temelju podataka koji su upravo objavljeni teško je dati konačne procjene. Naime, nedostaju dobna i spolna struktura stanovništva, podaci o tome koliko se ljudi u posljednjih deset godina uselilo u Hrvatsku... – kaže Akrap.
Pa ipak, dodaje, najvjerojatnije u Hrvatskoj živi manje stanovnika nego što ih je stvarno i za stalno živjelo 2001. godine. – Sigurno je da smo samo na razlici između broja rođenih i broja umrlih izgubili oko 85.000 stanovnika. Vjerojatno se taj broj nije mogao u cijelosti kompenzirati novouseljenim stanovnicima. Posve je sigurno da se određeni broj ljudi u posljednjih deset godina za stalno preselio iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku kao i da se respektabilan broj izbjeglih Srba za stalno vratio u Hrvatsku. No, prave ocjene moći ću dati tek kada vidim sve podatke prikupljene popisom – kaže Akrap.
Napominje da se između 1991. i 2001. godine u Hrvatsku trajno preselilo čak 220.000 stanovnika samo iz BiH. Profesor Akrap kaže da se ipak već danas s priličnom sigurnošću može kazati da nas je manje nego što nas je bilo prije deset godina.
Naime, iako zbog razlike u metodologiji nije posve korektno i precizno uspoređivati broj stanovnika deset najvećih gradova u Hrvatskoj, jasno je da su samo Zagreb i Zadar zabilježili porast, dok se preostalih osam gradova "smanjilo". Neki gotovo i deset posto, primjerice Rijeka, Sisak, Šibenik, Slavonski Brod.
Razlike su velike
– Da, podaci o velikim razlikama u broju stanovnika u velikim gradovima snažan su signal da gubimo stanovništvo. To su dosta realni brojevi koji upućuju na to da Hrvatska mora imati manje stanovnika nego što je imala 2001. – rekao je demograf Anđelko Akrap.
Koliko nas je doista manje nego što nas je bilo 2001. godine, nećemo doznati još najmanje šest mjeseci. Tada ćemo, naime, imati uvid u sve detalje popisa, pa i točan broj novouseljenih stanovnika iz BiH i Srbije.
>>Popis stanovništva: u Hrvatskoj živi 4,290.612 stanovnika
--Patres comederunt uvam acerbam, et dentes filiorum opstupuerunt - Oci jedoše kiselo grožđe, a sinovima utrnuše zubi. (grijesi otaca osvećuju se na djeci).