Vlada odustaje od pomaganja tvrtkama putem neplaćanja zdravstvenih doprinosa! Od početka iduće godine minimalna bi se plaća trebala isplaćivati i određivati prema novim pravilima koje Vlada pokušava usuglasiti sa sindikatima i poslodavcima. Dio tih novih pravila predstavlja i odustajanje od ove godine uvedenog 50-postotnog oslobađanja od plaćanja zdravstvenih doprinosa za radnike na minimalcu. Ministarstvo rada najavilo je da priprema novi zakon o minimalnoj plaći koji će “stvoriti transparentan normativni okvir u kojem neće biti nejasnoća u određivanju minimalne plaće”.
Pomagali preko zdravstva
Bez obzira na to što je minimalna plaća prošle godine porasla 5 posto, na 3439,80 kuna bruto (2752 kune neto), te je u vrijeme donošenje odluke dogurala na 43 posto prosječne plaće u zemlji, rast ostalih plaća spustio je omjer minimalca na manje od 40 posto. Manjak radne snage pogurao je rast plaća pa je ove godine prosječna neto plaća također porasla pet posto i iznosi 6206 kuna.
Sindikati stoga traže od Vlade da zakonom veže minimalnu plaću uz određeni postotak prosječne plaće dok ne dosegne polovicu prosječne plaće u zemlji. Umjesto trenutačnih 3439,80 kuna minimalna bi plaća, prema sindikalnom prijedlogu, trebala biti 4220 kuna bruto, što znači da bi trebala rasti za četvrtinu. Minimalnu plaću uglavnom isplaćuju radno-intenzivne djelatnosti u tekstilnoj, obućarskoj, drvnoj i zaštitarskoj industriji čiji predstavnici tvrde da sa svojim poslovima ne mogu pratiti tolike povišice. Krešimir Sever iz NHS-a navodi da sindikati traže postupno povećanje minimalca do željenog udjela u iduće tri godine, s tim što bi iduće godine minimalac trebao porasti na 46 posto prosjeka, odnosno 3880 kuna.
Ministarstvo se u dosadašnjoj fazi javne rasprave nije izjasnilo hoće li i koliko će povećati minimalac, no priprema mjere kojima će financijski pomoći poslodavcima u ugroženim sektorima. Te bi mjere trebale zamijeniti potkraj prošle godine uvedenu problematičnu poreznu olakšicu prema kojoj su tvrtke koje isplaćuju minimalnu plaću oslobođene plaćanja polovice doprinosa na plaću, gdje je najveći bio zdravstveni doprinos. Bio je to ustupak poslodavcima da ne otpuštaju radnike, no zdravstvo bi trebalo biti posljednji sustav preko čijih se leđa pomaže problematičnim tvrtkama.
Prema podacima Porezne uprave, minimalnu je plaću na početku godine prijavilo oko 12.000 tvrtki za 45 tisuća zaposlenih, i to za radnike koji su cijelu prošlu godinu primali minimalnu plaću. Tvrtkama na minimalcu ta će državna olakšica ove godine ostaviti oko 160 milijuna kuna, koliko će manje uplatiti u proračun za radničke doprinose. Kako se očekivalo prenošenje izuzeća i u 2019. godinu, procjenjuje se da je broj radnika na minimalcu tijekom ove godine rastao.
– To smo od početka vidjeli kao krivu mjeru jer ona potiče tvrtke da postojeće radnike zadrže minimalcu i priključe im nove – veli Sever.
Ministarstvo rada najavljuje postupno odustajanje od olakšice. Neslužbeno doznajemo da će od početka 2019. za radnike na minimalcu tvrtke morati platiti 75 posto doprinosa na bruto dva (umjesto 50% ove godine), a od 2020. godine doprinosi bi se plaćali u punom iznosu. Kao kompenzacija za ukidanje olakšice tvrtkama će se preko Zavoda za zapošljavanje ponuditi novčani poticaji za zadržavanje radnika. Uvjeti za tu mjeru usuglašavaju se s Europskom komisijom.
Definicija ostaje
– Smanjenje tereta doprinosa na osnovicu prema minimalnoj plaći postupno se ukida jer se istovremeno predlaže bolje, ciljano rješenje koje će biti dostupno poslodavcima koji za isto imaju potrebu – navodi Ministarstvo rada. Po sadašnjem rješenju, u iznos minimalne plaće ne ulaze povećanja plaće koja radniku pripadaju za prekovremeni rad, noćni rad i rad nedjeljom i blagdanom, a u prijedlogu stoji da se definicija neće mijenjati.
Pogledajte video: Ovo su stvari koje trebate znati o mirovinskoj reformi
Onaj poslodavac koji ne može radniku isplatiti 4 tisuće kuna neto plaće bolje neka stavi ključ u bravu. Tu sad nešto kukaju nema se za povećanje plaća a svi ti izrabljivači voze aute od 100-200 tisuća eura. Minimalac treba biti netto 4500 kuna.