Vlada će novcem iz proračuna osigurati stambeno zbrinjavanje stanovnika obiteljskih kuća i drugih stambenih zgrada koje su uništene ili oštećene na području Hrvatske Kostajnice i drugih područja u kojima su stanovnici pretrpjeli veliku materijalnu štetu zbog klizanja tla, te će ukloniti ostatke porušenih obiteljskih kuća i drugih stambenih zgrada.
Zaključak o tome Vlada je donijela na sjednici u četvrtak i njime je utvrđeno da će se zbrinjavanje stanovnika provesti obnovom oštećenih kuća, odnosno zgrada, građenjem novih kuća, odnosno zgrada, osiguranjem drugih zgrada ili stanova, odnosno na drugi odgovarajući način.
Zbrinjavanje stanovnika i uklanjanje ostataka porušenih obiteljskih kuća i drugih stambenih zgrada će se provoditi nakon utvrđivanja činjeničnog stanja i procjene šteta temeljem kriterija koje će propisati Vlada na prijedlog Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja u suradnji sa Središnjim državnim uredom za obnovu i stambeno zbrinjavanje, koji su zaduženi za provedbu Zaključka.
Vlada će stambeno zbrinuti stanovnike obiteljskih kuća koji su ostali bez svega, naglasio je premijer Andrej Plenković, a potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar dodao je da stanovnici Hrvatske Kostajnice koji su ostali bez kuća neće ostati zaboravljen, već će im se osigurati kvalitetan krov nad glavom i bit će sigurno zbrinuti.
Premijer Andrej Plenković uvodno je komentirao aktualne teme, a prije svega nove elementarne nepogode. Rekao je da je prilikom posjeta u Kostajnici urušeno više kuća te da slijede maksimalan angažman lokalnih vlasti i pomoć s razine državnih vlasti. Ugroženim obiteljima već je upućen maksimalan iznos potpore. Vlada će sredstvima državnoga proračuna stambeno zbrinuti stanovnike Hrvatske Kostajnice koji su ostali bez svega, rekao je Plenković.
Osvrnuo se i na rješavanje pitanja svih pacijenata koji imaju spinalnu mišićnu atrofiju. Rekao je da je tijekom foruma u Davosu razgovarao s ključnim čovjekom farmaceutske kompanije Hoffmann-La Roche, što je rezultiralo intenzivnim kontaktom te je dogovoreno da će se u Hrvatskoj provoditi studija, koju tvrtka vodi u još nekoliko zemalja, pod vodstvom KBC-a Rebro, u što će biti uključen veliki broj najviše malih pacijenata.
Komentirao je i sastanak nakon objave izvješća EK.
- Mislim da ste svi shvatili važnost i ozbiljnost ispunjavanja onoga što smo sami sebi zadali kao zadaću i očekujem da tijekom sljedećih nekoliko tjedana svi resori prionu završnim pripremama za novi nacionalni plan reformi - rekao je Plenković.
Komentirao je i jučerašnje podatke Eurostata prema kojima je Hrvatska nakon Malte i Estonije treća država s 3,8 posto rasta zaposlenosti.
- To je popriličan uspjeh, to je 60.000 više zaposlenih u Hrvatskoj, 1.660.000 ljudi je zaposleno - rekao je Plenković.
Rekao je da im je cilj doći do 68 posto zaposlenosti te da ovi rezultati ohrabruju i svima mogu biti poticaj za daljnje aktivnosti i rad u smjeru podizanja gospodarskog i socijalnog standarda svih naših sugrađana.
Vlada je u Sabor uputila konačni prijedlog zakona prema kojemu će Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI) prestati s radom, a njegovu imovinu, financijska sredstva i djelatnike preuzet će Ministarstvo zaštite okoliša i energetike.
Konačnim prijedlogom zakona o prestanku važenja Zakona o Centru za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija, po riječima ministra zaštite okoliša i energetike Tomislava Ćorića, postići će se povećanje učinkovitosti rada u području energetike, okupljanje stručnog kadra na jednom mjestu, učinkovito upravljanje ljudskim potencijalima te objedinjavanje poslova uz smanjenje troškova poslovanja.
Poslove Centra iz djelokruga energetike preuzet će Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, dok se poslovi investicijskog sektora i sektora za javno privatno partnerstvo više neće obavljati.
"Centar je obavljao ulogu konzultanta zainteresiranim javnim partnerima, a što je dovodilo do preklapanja nadležnosti, s obzirom da je regulatorni dio javno-privatnog partnerstva uspostavljen pri Agenciji za investicije i konkurentnost koja će nadalje obavljati navedeno", kazao je Ćorić.
Provedbom novog zakona ostvarit će se uštede u državnom proračunu, pa se s aspekta smanjenja rukovodećeg kadra za jednog rukovodećeg zaposlenika očekuje ušteda u iznosu od 166 tisuća kuna godišnje, dok se prestankom plaćanja zakupa poslovnog prostora smanjuju materijalni troškovi za ovu i iduću godinu, što će donijeti godišnju uštedu od 702 tisuće kuna.
CEI je osnovan u ožujku 2012., prvi predsjednik Upravnog odbora bio je Dragan Marčinko, naslijedio ga je godinu kasnije Josip Borak, dok je aktualni predsjednik Boris Draženović na tu funkciju došao u kolovozu 2015. Od 2012. do 2014. član Uprave CEI-a bio je Ante Ramljak, donedavni izvanredni povjerenik u Agrokoru.
Obvezno članstvo u HPK za korisnike potpora
Članstvo u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (HPK) bit će obvezno za poljoprivrednike koji dobivaju potpore, a članarina neće moći biti veća od šest kuna mjesečno, prijedlog je iz novog zakona o HPK koji je Vlada uputila u saborsku proceduru.
Prijedlogom novog zakona uređuje se status, ustroj, poslovi i zadaci, članstvo i način financiranja HPK, a njime se želi ojačati utjecaj i tržišna pozicija poljoprivrednika i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva (OPG).
Novim bi se zakonom utvrdilo obvezno članstvo u HPK poljoprivrednika koji su korisnici potpora, a koju po barem jednoj osnovi ostvaruju iz državnog proračuna, Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi ili Europskog poljoprivrednog fonda.
Maksimalan iznos članarine ne smije prelaziti šest kuna mjesečno, što znači da godišnje može iznositi maksimalno 72 kune. Prema predviđenom broju potencijalnih članova, procjenjuje se da će godišnji prihod od članarina iznositi 7,5 milijuna kuna.
HPK je osnovan 2009. godine, a članstvo je najprije bilo obvezno za sva poljoprivredna gospodarstva, fizičke i prave osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika. Međutim, izmjenama Zakona o HPK 2012. godine ukinuto je obvezno i uvedeno dobrovoljno članstvo.
"To je rezultiralo značajnim rasipanjem članstva. Trenutno Komora broji oko tisuću članova od ukupno upisanih više od 164 tisuće poljoprivrednika, što ne predstavlja vjerodostojnu reprezentativnost krovne institucije poljoprivrednika, koja je i članica krovne EU asocijacije poljoprivrednika, Copa & Cogeca. Cilj je zakonom kroz obvezno članstvo obuhvatiti što je moguće veći broj poljoprivrednika u HPK kako bi ona imala pouzdanu vjerodostojnost u zastupanju interesa poljoprivrednika u kreiranju javnih politika vezano uz poljoprivredu i ruralni razvoj, kako na nacionalnoj tako i na međunarodnoj razini", istaknuo je na sjednici Vlade državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak.
Uz članarinu, zakon predviđa da se Komora može financirati i sredstvima ostvarenim obavljanjem vlastite djelatnosti, sredstvima državnog proračuna te od izvanrednih prihoda (darovi, donacije, sponzorstva i dr.).
U državnom proračunu za 2018. predviđeno je financiranje Komore u iznosu od 300.000 kuna, a kako bi se osigurao njezin nesmetan rad do stupanja na snagu prijedloga zakona, od kada će se Komora financirati isključivo iz vlastitih sredstava.
Inače, u Upisnik poljoprivrednika koji vodi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na dan 31. prosinca 2017. godine upisano je ukupno 164.458 poljoprivrednika, od čega je prema organizacijskom obliku obavljanja djelatnosti poljoprivrede upisano 2.554 trgovačkih društava, 2.174 obrta, 347 zadruga, 192 ostalih oblika pravnih osoba, te 159.191 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.
"Cilj nam je doći do 68 posto zaposlenosti", pa ako se iseljavanje nastavi - to ce Plenkovic spavajuci ostvariti... Ovakav "cilj" je zabrinjavajuci i arogancija koju od Zokija ne pamtimo... Zasto nije cilj "da se broj zaposlenih za realani broj poveca"? A ne on tu javnost sa relativnim brojevima manuti (to mu je Macan savjetovao da tako kaze?)! ...Cilj 68 posto zaposlenosti = Cilj daljnji Exodus Hrvatica i Hrvata!