Vlada bi na današnjoj sjednici trebala usvojiti rebalans proračuna kojim se minus u državnoj blagajni smanjuje za oko četiri milijarde kuna. Tako će, ako novi plan uspije, deficit proračuna umjesto 17,8 milijardi kuna iznositi oko 13,7 milijardi kuna. Izračun je to rupa u riznici dobiven na temelju neslužbenih informacija iz Banskih dvora.
– Ogulili smo sve troškove i tako došli do ušteda od 3,6 milijardi kuna, kažu nam izvori, ali nažalost uštede će pojesti dugovi nastali u zdravstvu i veći troškovi za isplatu naknada za nezaposlene. Cilj ušteda od 3,6 milijardi kuna je postignut, a iako se ne diraju plaće, ipak će se prelomiti preko leđa dijela državnih zaposlenika. Zamrzava se dodatak popularno nazvan 4,8,10 posto, kojim su se prosvjetnim djelatnicima sa stažem duljim od 20 godina uvećavali prihodi.
Ukidanjem tog dodatka te strožom kontrolom prekovremenih sati država će uštedjeti pola milijarde kuna. Na subvencijama, većinom poljoprivrednim, planira se uštedjeti nešto više od pola milijarde kuna, a štedi se i svaka osma kuna na materijalnim rashodima. Plaće ministara i ostalih dužnosnika bit će manje za 6 posto, a manje plaće dobit će i suci i pravosudni dužnosnici. Premijer će imati plaću manju za oko 1300 kuna mjesečno, a saborskim zastupnicima novčanik će svaki mjesec biti tanji za oko 700 kuna.
Međutim, proračunska rupa smanjuje se većim poreznim opterećenjima i naknadama. Vlada koja je kao jedan od svojih najvažnijih poteza za pomoć poduzetnicima isticala smanjenje zdravstvenog doprinosa povlači ručnu i diže doprinos na staru razinu od 15 posto nakon dvije godine. Uvodi se i novi porez na igre na sreću koji će donijeti i do 300 milijuna kuna u proračun, a dižu se i koncesije na mineralne sirovine i na plin. Najveći novi prihod od 2,8 milijardi kuna država će ostvariti povlačenjem mirovinske štednje zaposlenika koji imaju beneficirani radni staž iz drugog mirovinskog stupa u proračun, a kako će ubuduće cijela štednja uplaćivati u prvi mirovinski stup, do kraja godina ta će skupina ljudi donijeti proračunu još 400 milijuna kuna.
Danak zatvaranju deficita dat će i javna poduzeća koja moraju u riznicu uplatiti oko pola milijarde kuna, što će im ipak ostaviti dio neto dobiti za ulaganja.
Vlada bi trebala donijeti i odredbu o povećanju trošarine na cigarete i duhan.
Na dnevnom redu je i izvješće o vođenim pregovorima s Adris Grupom d.d. s ciljem potpisa Ugovora o kupoprodaji dionica u trgovačkom društvu Croatia osiguranje d.d. i Dioničarskog ugovora koji se odnosi na trgovačko društvo Croatia osiguranje d.d.
>> Milanovićev plan: Doprinos zdravstva vraća se na 15 posto
Ako porezna presija nije dala nikakvog pozitivnog rezultata u dvije godine, nego je direkno odgovorna za pad ekonomije, zašto onda i dalje tim smjerom? Svako novo povećanje poreza znači pad gospodarske aktivnosti, povećanje nezaposlenosti i pad osobne potrošnje. To je jasno svima koji su pročitali barem neku knjigu iz ekonomije, osim čini se ljudima koji nam kroje sudbinu.