Pravi unutarstranački izbori u HDZ-u vodit će se 28. svibnja na Saboru stranke kada će se birati najviša stranačka tijela. Budući da je Tomislav Karamarko jedini kandidat za predsjednika HDZ-a, na predsjedničkim izborima neće biti nikakvih iznenađenja. Lobirat će se za članove Predsjedništva i potpredsjednike stranke, kao i za Središnji odbor. Na Saboru HDZ-a birat će 2222 delegata, a najviše delegata daje Grad Zagreb (95), odnosno zagrebački HDZ te Splitsko-dalmatinska županija (85). U ovaj broj delegata nisu ubrojeni i oni delegati koji njima postaju po funkciji, pa će Grad Zagreb ukupno dati nešto manje od 150 delegata.
Dakle, najveća meta svih stranačkih struja koje će imati interes gurati svoje ljude u najviša stranačka tijela bit će zagrebački i splitsko-dalmatinski HDZ-ovci. Svoju snagu Tomislav Karamarko potvrdit će ili demantirati upravo na tim izborima jer će biti pitanje hoće li u Predsjedništvo ući njegovi ljudi ili ljudi nekih drugih stranačkih moćnika. Pitanje je kako će se na tim izborima postaviti najuži vrh HDZ-a – Milijan Brkić i Tomislav Čuljak, glavni i politički tajnik stranke.
Svaki od njih dvojice ima razloga za nezadovoljstvo. Brkić je bio izložen kandidaturi za ministra branitelja iako je opterećen neriješenim slučajem s navodno plagiranim diplomskim radom, pa se sam iz te kandidature povukao. Dok Čuljku nisu prošli kandidati za izvršnu vlast, a prijepori su počeli još za sastavljanje lista za parlamentarne izbore. To i dalje ne znači da će dvojica tajnika sabotirati Karamarka na tim izborima i lobirati za svoje igrače, ali činjenica je da Brkić kontrolira zagrebački HDZ, a Čuljak vukovarsko-srijemski HDZ (73 delegata) koji je četvrti na rang-ljestvici županijskih organizacija koje daju naviše delegata za Sabor stranke.
Karamarko još nije otvorio karte koje ljude želi u Predsjedništvu stranke i za potpredsjednike i to vjerojatno neće učiniti do završetka izbora za predsjednika. No već sada je jasno da mnogi iz vrha stranke neće biti ponovna želja Karamarka. S druge strane, u HDZ-u vlada i poprilično nezadovoljstvo, od izbora ministara koji nemaju uporište među članstvom do nefunkcioniranja Vlade. Mnoge je pogodila i najava o pomlađivanju stranke jer smatraju da nije važno je li netko star ili mlad, nego zna li raditi i ima li uporište na terenu.
Bude li Predsjedništvo stranke izabrano mimo Karamarkove volje, to će mu biti signal da njegova pozicija u HDZ-u slabi bez obzira na to što je netom potvrdio mandat u stranci jer je bio jedini kandidat. Aktualni šef zagrebačkog HDZ-a Andrija Mikulić kaže da će zagrebački delegati glasati za one kandidate za Predsjedništvo koji budu dogovoreni s Tomislavom Karamarkom, odnosno vodstvom HDZ-a, što najveću HDZ-ovu organizaciju svrstava uz predsjednika Karamarka.
Moguć je i revolt splitsko-dalmatinskih HDZ-ovaca jer ni Dalmacija kao uporište HDZ-a nije zadovoljna brojem i izborom ministara iz njihove županije. Dalmacija je dobila ministre koje praktički nije željela – ministra zdravlja Daria Nakića, pa i Lovru Kuščevića, ministra graditeljstva. Ni Slavonci nisu presretni, jedini njihov ministar u Vladi je perspektivni Tomislav Tolušić, ministar regionalnog razvoja i fondova EU.
No to su zasad sve pretpostavke, prava situacija znat će se 28. svibnja. Uz Zagreb i Splitsko-dalmatinsku županiju, veliki broj delegata imaju Brodsko-posavska županija (75), već spomenuta Vukovarsko-srijemska (73) te Osječko-baranjska (60). Zadarska te Šibensko-kninska imaju po 50-ak delegata, kao i Virovitičko-podravska, a Karlovačka i Zagrebačka županija oko 45.
Delegati su izravno svi članovi Vlade, saborski zastupnici, članovi središnjih stranačkih tijela, kao i gradonačelnici, župani, šefovi županijskih Skupština...
>> HDZ: Neka se premijer sad pobrine za privredu i investicije
>> ‘Kad je Karamarku trebala potpora, bili smo članovi, a sada nismo?’
