Vlada nipošto nije adresa koja bi mogla smjenjivati nesporedno izabrane gradonačelnike, načelnike općina i župane. To je, čini se, dominantno raspoloženje unutar zastupničkih krugova koji će uskoro odlučivati o konačnom prijedlogu zakona što u politički sustav ugrađuje institut neposrednih izbora.
Ubačen u proceduru
Zakon bi ovaj tjedan trebao biti ubačen u saborsku proceduru kako ga ne bi progutala zastara, no po svemu sudeći, još će jednom izazvati veliku saborsku polemiku. Istodobno dok u politički sustav instalira neposredne izbore uime toga da birači žele znati kome imenom i prezimenom daju u ruke gradonačelnički mandat, Vlada tim zakonskim prijedlogom sebi daje ovlast odlučivati o prestanku njihova mandata.
U članku 12. pobrojeno je da će Vlada razriješiti dužnosti neposredno izabrane čelnike lokalnih vlasti ako podnesu ostavku, ako postoji pravomoćna sudska presuda o ograničenoj poslovnoj sposobnosti ili pak o bezuvjetnoj zatvorskoj kazni duljoj od mjesec dana. No, Vlada će razriješiti načelnika općine, gradonačelnika ili župana ako to zatraži predstavničko tijelo. Predsjednica HNS-a Vesna Pusić to smatra apsolutno neprihvatljivim.
To znači da predstavničko tijelo može poništiti volju birača. Ako bi takva odredba ostala, gradonačelnici i dalje imaju interes baviti se kupovinom mandata kaže V. Pusić. U HNS-u zato smatraju da bi zakonom trebalo precizirati da je za opoziv gradonačelnika prvo potrebna suglasnost dvije trećine predstavničkog tijela, a nakon toga izjašnjavanje referendumom.
Prestanak mandata
Ni HSLS neće podržati ovlast Vlade da smjenjuje gradonačelnike. Predsjednica stranke Đurđa Adlešić smatra da bi Hrvatska trebala tu ovlast prenijeti parlamentarnom odboru za lokalnu samoupravu. Pero Kovačević (HSP) pak smatra da bi najprimjerenije bilo odluku o prijevremenom prestanku mandata u slučaju zloupotreba ovlasti prenijeti Upravnom sudu.
