Nakon desetak godina pripreme i tri mjeseca od njegova uvođenja, slovenski je Ustavni sud ukinuo zakon o porezu na nekretnine i naredio vladi da vrati komunalnu naknadu. Vijest je odjeknula u Sloveniji kao grom iz vedra neba pa je premijerka Alenka Bratušek hitno sazvala sjednicu vlade i predložila povećanje PDV-a sa 22 na 24 posto da bi nadoknadila gubitak u proračunu od 200 milijuna eura. Slovenija neće odustati od poreza, ali će ga doraditi prema preporukama Ustavnog suda, koji je osporio više poreznih stopa, ovisno o tome živi li se u objektima ili su prazni, kriterije za vrednovanje i raspodjelu prihoda.
Radna verzija hrvatskog zakona o nekretninama ima dosta sličnosti sa slovenskim jer su i kod nas planirane olakšice, ovisno o tome služi li stan za život ili se ne koristi ni za stanovanje ni za poslovnu djelatnost. Nakon što je u proljeće prošle godine zaustavljeno donošenje zakona o oporezivanju nekretnina, Vlada je najavila Europskoj komisiji da će ga ipak uvesti, ali tek od 2016. godine.
Okvir za procjene
Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja već je izradilo i uredbu o procjeni vrijednosti nekretnina, što je jedan od preduvjeta za uvođenje poreza na nekretnine, ali je u posljednji trenutak odustalo od njezina donošenja. Umjesto uredbe, to će se područje ipak regulirati zakonom jer je prostor procjene vrijednosti nekretnina do sada u Hrvatskoj bio neuređen.
– Tim će se propisom prije svega definirati osnovni pojmovi iz područja procjena vrijednosti nekretnina onako kako je to određeno u standardima i propisima zemalja EU, čime će domaći procjenitelji i naručitelji procjena dobiti osnovu za međunarodno priznate procjene. U izradi ovog propisa Ministarstvo je koristilo najbolju praksu iz EU uz prilagodbu lokalnim uvjetima. Njime se postavlja okvir za izradu procjena kako bi one bile profesionalno izrađene, uzimajući u obzir sve raspoložive dokaze te kako bi rezultat bio održiv nakon provjere. Određuje se sustavan način prikupljanja i evaluacije podataka nužnih za izradu procjena, tko može izrađivati procjene i kakva znanja on mora posjedovati... – objašnjavaju u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja. Naglašavaju i da je funkcionirajući sustav procjene nekretnina preduvjet za uspješno provođenje brojnih aktivnosti, on pridonosi pravnoj sigurnosti svih sudionika procesa jer su pravila jasna i unaprijed propisana. Slovenci su svoj sustav procjene vrijednosti nekretnina gradili osam godina, ali očito nedovoljno dobro kada je Ustavni sud srušio cijeli zakon, najvećim dijelom zbog te procjene, a ne samo pojedine članke.
Mnogo manipulacija
Maruška Vizek, analitičarka Ekonomskog instituta i stručnjakinja za tržište nekretnina, kaže da je osnivanje registra izrazito važan korak za uređivanje i povećanje transparentnosti tržišta nekretnina.
– Čak i da Hrvatska nikada ne uvede porez na nekretninsku imovinu, ta bi baza omogućila građanima, poduzećima i državi da objektivno procjenjuju vrijednost nekretnina te da njima optimalno upravljaju. Istodobno, ta bi baza smanjila mogućnost za manipulaciju i koruptivne radnje vezane uz poslovanje nekretninama te bi smanjila tendencije poduzeća da izmjenom procijenjene tržišne vrijednosti nekretnina utječu na vlastite poslovne rezultate – ističe Vizek, koja smatra da odluka Ustavnog suda Slovenije ne bi trebala imati nikakav učinak na samu uspostavu ove baze. U Ministarstvu graditeljstva kažu da je ministrica Anka Mrak Taritaš uvijek isticala kako je prije uvođenja poreza na nekretnine potrebna izuzetno dobra priprema. Pritom je često spominjala da je upravo u Sloveniji uloženo dva milijuna žalbi na rješenja o procjeni.
>> Ustavni sud Slovenije poništio zakon o porezu na nekretnine
>> Kako probuditi mrtvo tržište nekretnina? Evo što predlažu stručnjaci!
Oprostite, ali zakone ipak treba raditi netko tko se razumije u pravnu struku i ima soli u glavi tj. logika mu nije strana.