Vlada je u saborsku proceduru danas sa sjednice uputila izmjene Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi kojima, kako ističe ministar uprave Lovro Kuščević, želi pridonijeti većoj političkoj stabilnosti, boljoj kohabitaciji i suradnji između predstavničkog i izvršnog tijela i boljem neposrednom odlučivanju građana u svim odlukama bitnima za njihove sredine.
Ministar navodi da je ojačan neposredan utjecaj i odlučivanje građana jer su smanjeni rokovi u kojima se ne može raspisati referendum za opoziv općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika i to s 12 na 6 mjeseci.
Izmjenama je, dodaje, osigurano i da vijećnici koji su članovi predstavničkih tijela mogu dobiti slobodan dana kod svojih poslodavaca kad imaju obveze u vijeću, a uveden je red, ističe, i u isplate naknada za rad u vijećima odnosno skupštinama. One će se ubuduće isplaćivati samo po nazočnosti na sjednici. Također, omogućeno je da više jedinica može formirati zajedničke upravne odjele poput računovodstva.
Izmjenama se načelnike, gradonačelnike i župane obvezuje da predlože proračune, a na bolji način definirani su odnosi raspuštanja predstavničkog i izvršnog tijela kod neizglasavanja odnosno nepredavanja proračuna, dodaje Kuščević.
U dijelu koji se odnosi na raspuštanje predstavničkog tijela, ovim se Zakonom, naime, utvrđuje da će se ono raspustiti ako u tekućoj godini ne donese proračun za sljedeću godinu niti odluku o privremenom financiranju te ako ne donese proračun do proteka roka privremenog financiranja.
U važećem Zakonu za nedonošenje proračuna i odluke o privremenom financiranju primjenjivao se institut istovremenog raspuštanja predstavničkog tijela i razrješenja općinskog načelnika, gradonačelnika, župana.
Sada se taj institut redefinira te se odnos između predstavničkog i izvršnog tijela u slučaju kada se ne donese proračun niti odluka o privremenom financiranju razdvaja u dva koraka.
Prvi je korak raspuštanje predstavničkog tijela iz prethodno navedenog razloga, a drugi istovremeno raspuštanje predstavničkog tijela i razrješenje općinskog načelnika, gradonačelnika, župana ako nakon raspuštanja i provođenja prijevremenih izbora, novoizabrano predstavničko tijelo (opet) ne donese proračun u roku od 90 dana od konstituiranja.
Izmjenama se određuje i da se obnašanje dužnosti čelnika tijela neće više moći mijenjati u izbornoj godini kako bi se spriječilo da postoji veliki broj dužnosnika koji primaju naknadu šest mjeseci nakon prestanka mandata što je onda opterećivalo proračune jedinica lokalne samouprave.
Premijer Andrej Plenković kazao je, najavljujući tu točku dnevnoga reda, kako je riječ o izmjenama o kojima je bilo puno rasprava u posljednje vrijeme, a smatra da je riječ o pozitivnim promjenama koje će dovesti do svrhovitijeg odnosa između neposredno izabranih čelnika lokalne samouprave i predstavničkih tijela te da neće dolaziti do zlouporabe instituta prihvaćanja odnosno neprihvaćanja proračuna.
Izmjene zakona su, naime, izazvala burne reakcije dijela javnosti i političkih stranaka koji upozoravaju da njima načelnici, gradonačelnici i župani praktično postaju nesmjenjivima, pa je zakon već nazvan 'lex šerif'.
Vlada je osnovala i Vijeće za djecu kojem će, među inim, biti zadaća da trajno prati ostvarivanje ciljeva Nacionalne strategije za prava djece za razdoblje od 2014. do 2020. godine, da koordinira i usklađuje rad državnih i ostalih tijela pri ostvarivanju planiranih mjera i aktivnosti, prati primjenu Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih akata koji se odnose na zaštitu djece, raspravlja o nacrtima zakona i drugih propisa u svezi s ostvarivanjem prava djeteta i predlaže Vladi mjere za unapređivanje rada u tijelima koja u svojoj nadležnosti imaju poslove u svezi zaštite djece.
Svaki takvim nedemokratskim zakonom korak su bliže gubitku izbora