Hrvatska od 2023. mora preuzeti svoju polovicu nisko i srednje radioaktivnog otpada (NSRAO) iz Nuklearne elektrane Krško. Prema Nacionalnom programu provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva, koji je Vlada donijela krajem prošle godine, Trgovska gora, odnosno mjesto Čerkezovac previđeno je kao lokacija dugoročnog skladišta tog otpada. No još je otvorena i opcija da se Slovenija i Hrvatska dogovore oko zajedničkog odlagališta. Slovenski prijedlog da to odlagališta bude u mjestu Vrbani, u blizini NE Krško, hrvatska strana je odbila, među ostalim, i zato što ondje ne bi mogla odlagati radioaktivni otpad koji je nastao u Hrvatskoj pa bi opet morala graditi odlagalište za radioaktivni otpad na svom teritoriju. Usto, predložena lokacija je u poplavnom području uz rijeku Savu. Pri tome cijena tog odlagališta bila bi izrazito visoka, oko 600 milijuna eura, što je gotovo 100.000 eura po kubičnom metru otpada. Od tog iznosa, dvije trećine troška činili bi porezi.
Otpor i na slovenskoj strani
Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić nakon zadnje sjednice Međudržavnog povjerenstva za NE Krško, koja je održana 22. siječnja u Zagrebu, izjavio je da će Hrvatska u slučaju da ne dođe do dogovora sa Slovenijom, ići u smjeru Čerkezovca kao trajnog rješenja za skladištenje radioaktivnog otpada. U međuvremenu su se u javnosti pojavile informacije da je Ministarstvo obrane ustupilo Ministarstvu zaštite okoliša i energetike vojarnu u Čerkezovcu kako bi se ondje uspostavio Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada. U Ministarstvu zaštite okoliša i energetike nisu nam potvrdili tu informaciju te su poručili da je upravljanje imovinom u vlasništvu RH u nadležnosti Ministarstva državne imovine. Prema odgovoru iz tog ministarstva, Hrvatska još nije odustala od mogućeg zajedničkog odlagališta sa Slovenijom.
Tako su naveli da će prema zaključcima 12. sjednice Međudržavnog povjerenstva Koordinacijski odbor nastaviti tražiti rješenje o detaljnim uvjetima pod kojima bi se mogao provesti projekt zajedničkog odlagališta NSRAO-a te u rujnu 2019. izvijestiti predsjednike hrvatske i slovenske delegacije Međudržavnog povjerenstva o tome jesu li pronašli moguće rješenje o zajedničkom odlaganju tog otpada. Na slovenskoj strani postoji otpor da se kod njih odlaže hrvatski radioaktivni otpad pa su se tako nedavno vijećnici Vrbana i pismenom odlukom tome usprotivili.
Ako se Hrvatska ne dogovori sa Slovenijom o zajedničkom odlagalištu, Trgovska gora koja je u prostornom planu RH navedena kao jedina lokacija za skladištenje i odlaganje radioaktivnog otpada, mora se ipak još potvrditi, među ostalim, kako je navedeno u Nacionalnom programu, u prostornim planovima, provedbom postupka procjene utjecaja na okoliš odnosno izradom Studije utjecaja na okoliš. Konačna se odluka ne može donijeti prije nego što se u transparentnom postupku pred javnosti i regulatornim tijelom ne dokaže potpuna sigurnost takvog objekta. U NE Krško godišnje se proizvede od 30 do 40 kubičnih metara NSRAO-a, a trenutačno je u pogonima nuklearke uskladišteno nešto više od 2000 kubika tog otpada. U Hrvatskoj ima oko 11,5 kubičnih metara institucionalnog radioaktivnog otpada koji se skladišti na stotinjak lokacija. Prema službenim procjenama, ukupna cijena zbrinjavanja sveg nisko i srednje radioaktivnog otpada za idućih 50-60 godina na Trgovskoj gori iznosi oko 225 milijuna eura.
Istrošeno nuklearno gorivo
No Hrvatska će morati snositi troškove i skladištenja i odlaganja istrošenog nuklearnog goriva, a ti se troškovi procjenjuju na 488 milijuna eura. Hrvatski dio troškova razgradnje NE Krško procijenjeni su na 156 milijuna eura. Tako bi ukupan trošak zbrinjavanja otpada iz Krškog i razgradnje elektrane za Hrvatsku iznosio 870 milijuna eura do 2095. godine. Istrošeno nuklearno gorivo će se pri tome nastaviti skladištiti u NE Krško minimalno do 2043., dokad će nuklearka biti u radu, a nakon toga se će se tražiti zajedničko trajno rješenje sa Slovenijom za odlaganje i tog otpada.
>>Kako odvajati otpad
Evo ja imam mjesta u garaži kolko plaćate po kili???