"Jugoslavija je bila najneuspješnija europska država 20. stoljeća. Nema države u Europi koja je u sedamdesetak godina postojanja, od prosinca 1918. do siječnja 1992. dva puta nestala i dva se puta raspala u morima krvi svojih stanovnika - u svjetskim, međudržavnim i građanskim ratovima svojih 'južnoslavenskih plemena' i svojih 'bratskih naroda i narodnosti'.... bila je kapitalistička i socijalistička, monarhijska i republikanska, unitaristička i federalistička, pluralistička i monistička, kraljeva desničarska i maršalova ljevičarska diktatura. Bila je na Zapadu i Istoku, neopredijeljena i nesvrstana. Ništa nije pomoglo", citirao je jučer Dražen Budiša politologinju, prof. dr. Mirjanu Kasapović iz njezine nove knjige "Kraj postjugoslavenstvu! Prilog demitologizaciji hrvatske politike i društva" na predstavljanju u Školskoj knjizi u Zagrebu.
Uz Budišu, studentskog vođu i političkog zatvorenika u Jugoslaviji, knjigu su predstavili povjesničar prof. dr. Zlatko Begonja, novinar Gordan Malić, predsjednik uprave Školske knjige dr. sc. Ante Žužul i urednik dr. sc. Deniver Vukelić, a Vedran Mlikota čitao je pojedine ulomke iz ovog djela koje je, kao što smo saznali, nastalo na Žužulov poticaj nakon što je profesorica, inače autorica 12 knjiga i više stotina znanstvenih članaka, prošlo proljeće iznijela u medijima ovu znanstvenu studiju izazvavši brojne polemike. "Kraj post-jugoslavenstvu!" prva je knjiga u novoj biblioteci Školske knjige "Okomica", namijenjene temama o kojima se ne progovara.
"Kraj postjugoslavenstvu!" iznimna je i detaljna znanstvena analiza, ali i pitko i čitko štivo u kojem Mirjana Kasapović demaskira stvarno naslijeđe komunističke Jugoslavije, sažeo je Budiša. Komentirajući djelo koja sadrži četiri teksta - Što je bila Jugoslavija?, Što su "postjugoslavenske države"? Što su "postjugoslavenske studije"? i Znanstvenost "postjugoslavenskih studija" - rekao je kako postoji diskrepanca između stvarnog stanja i naracije komunizma te kako se ljevica nema snage suočiti s naslijeđem komunističke Jugoslavije. Titova Jugoslavija ispunjava sve kriterije totalitarizma, istaknuo je, počevši od toga da nije bila slobodnih izbora i da je jedina službena ideologija bila marksizam do toga da je vladala politička represija.
POVEZANI ČLANCI:
- U samo tri dana 1971. uhićeno je 1600 studenata - naveo je Budiša najavljujući da će Hrvatsko društvo političkih zatvorenika uskoro objaviti popis od 80.000 hrvatskih političkih zatvorenika, kako je rekao, onih koji su imali sreću da ostanu živi.
Autorica polemizira sa zagovornicima ideje jugoslavenskog postsocijalizma jer, kao što piše, sve postjugoslavenske studije za predmet imaju konstrukt, iluziju, fikciju. Sve one preskaču dehumanizirajuće elemente bivše države, ne samo Bleiburg i represije, nego i rat koji je u različitim dijelovima Jugoslavije imao sasvim drugi karakter.
- Knjiga će sasvim sigurno pridonijeti kritici jugoslavenskog političkog revizionizma, zaključio je Budiša.
Osim toga kako analizira samu prirodu totalitarizma u Jugoslaviji i tešku hrvatsku tranziciju koja je uključivala ne samo pad komunističke diktature nego i demontažu samoupravne demokracije, povjesničara Begonju posebno se dojmilo kako je autorica ocijenila postjugoslavenske autore koji pišu o svih sedam država proizašlih iz raspada Jugoslavije kao propalima, a Hrvatsku smatraju neuspješnim neoustaškim tuđmanovskim projektom najzaslužnijom za propast Jugoslavije unatoč tome što Republika Hrvatska prema gospodarskim kriterijima nikad u povijesti nije bila uspješnija. Jugoslaveni i postjugoslaveni na teritoriju bivše države ne žele vidjeti nove samostalne države i stoga ih nazivaju postjugoslavenskim zemljama, a vrijeme je da postjugoslaveni shvate kako nema Jugoslavije nakon postjugoslavije, apostrofirao je Begonja autoričine zaključke.
Ističući da Mirjanu Kasapović čita već 30 godina, još od vremena kad je bila kolumnistica u Globusu, Gordan Malić kao posebnu je vrijednost knjige istaknuo njezinu neostrašćenost.
- Knjiga je pisana bez ljubavi i bez mržnje, hladno, oštro i duboko - rekao je Malić.
>> VIDEO Tomislav Krasnec o svojoj knjizi "Neprijatelji iz čista mira", paralelnoj biografiji Milanovića i Plenkovića
Teško im je to prihvatiti, jer ne žele izgubiti svoj privilegirani položaj u visokom školstvu, medijima, društvenim "znanostima" i gospodarstvu. Srećom, vrijeme radi svoje pa ih je sve manje i sve manje su bitni.