Sjeverna Zemljina polutka ovoga se ljeta zagrijala rekordno. U Japanu su izmjerene povijesno najviše temperature, šumski požari divljaju Grčkom, na nezapamćenim vrućinama prže se i najsjevernije, skandinavske europske zemlje. A da vrućina otežava rad i smanjuje produktivnost ljudi gotovo i ne treba dokazivati. Što južnije, to tužnije.
Ne samo da južne zemlje postižu manji bruto domaći proizvod po stanovniku od sjevernih, nego i unutar iste države jug nerijetko drastično ekonomski zaostaje za sjeverom, kao u Italiji. To svi znamo. No kako i kojim točno mehanizmima vrućina uništava ekonomiju, možemo samo naslućivati.
Proteklih tjedana, međutim, objavljeni su rezultati nekoliko znanstvenih istraživanja koja su razotkrila i precizno izmjerila uzročno-posljedične veze pregrijane atmosfere i slabijih ljudskih postignuća. Rezultat je prilično šokantan. Viša temperatura zraka smanjuje intelektualne sposobnosti ljudi: čini ih nesposobnijima za donošenje logičnih zaključaka i kvalitetnih odluka.
Ukratko, čini ih glupljima! U studiji američkog Nacionalnog ureda za ekonomska istraživanja NBER (broj 24821) četiri istraživača proučila su rezultate kvalifikacijskih ispita za upis na neke kineske fakultete i ustanovila da porast temperature od 3,29 Celzijevih stupnjeva (za matematičare: od jedne standardne devijacije) snižava rezultate testova za 1,12 posto, što “govori da temperatura zraka igra veliku ulogu u kognitivnim sposobnostima studenata i može imati dalekosežan utjecaj na njihove karijere i dohodak”. U drugoj studiji koju je u svibnju ove godine također objavio NBER (WP 24639) četvorica drugih analitičara analizirala su rezultate 10 milijuna standardiziranih testova (PSAT) američkih srednjoškolaca i ustanovila da su vrući dani u školskoj godini koja je prethodila testiranju znatno smanjili količinu naučenog gradiva, a osobito štetne posljedice ostavili su na učenike iz obitelji s nižim dohotkom i pripadnike manjina. Svaki Fahrenheitov stupanj više smanjuje količinu naučenog gradiva za jedan posto.
“Kumulativno izlaganje vrućini dugoročno smanjuje akumulaciju ljudskoga kapitala”, zaključak je studije pod naslovom “Vrućina i učenje”. “Čak i u visoko industrijaliziranim zemljama izloženost vrućini može umanjiti naučeno, otežati stjecanje potrebnih vještina i tako potencijalno sniziti stopu ekonomskog rasta. A prema prognozama promjene klime za SAD, procijenili smo da će zbog više temperature američki studenti u 2050. imati 0,01-0,1 standardne devijacije slabije kognitivne sposobnosti. Sve to govori da bi postojeće procjene socijalnog troška ispuštanja ugljika u atmosferu mogle podcijeniti urgentnost ublažavanja klimatskih promjena.” Je li pad intelektualnih sposobnosti ljudi s porastom temperature zraka moguće nekako spriječiti? Autori studije “Vrućina i učenje” predlažu opremanje škola klimatizacijskim uređajima: uz klimatske promjene koje se očekuju, korist od njih mogla bi daleko nadmašiti troškove.
