Panel-rasprava u sklopu konferencije “Hrvatska kakvu trebamo – 5 godina u EU” u organizaciji Večernjeg lista o gospodarstvu vodila se na temu jesmo ili uopće nismo proveli reforme te kako odgovoriti na izazove rada na europskom tržištu.
Iskorak gospodarstva u razdoblju kada je novac jeftin i ima ga na tržištu, složili su se panelisti, može se ostvariti jedino provođenjem reformi čiji je cilj povećati atraktivnost Hrvatske za ulaganja.
Rast na kratki rok
– Bilo je dovoljno promijeniti plansku ekonomiju u kapitalističku da bismo postigli rast, ali samo na neko vrijeme. Poslije smo rasli na akumulaciji duga, ali samo do trenutka kada je dug postao prevelik. Ulazak u eurozonu ponovno će donijeti određeni rast, ali opet na kratki rok. Sada rastemo sporije, ali barem na zdravijim osnovama jer se razdužuju banke, stanovništvo i država, ali da bi se rast ubrzao na održivoj osnovi, nužne su strukturne reforme. Toliko se duboko protivimo reformama da smo protiv njih iako se još nikada nisu provodile – poručio je guverner HNB-a Boris Vujčić.
Panelisti su istaknuli problem prevelike rascjepkanosti lokalne vlasti koja je prepreka za ulaganje, da državna uprava nema sustava nagrađivanja ni otpuštanja, kao i to da su zdravstvo i mirovinski sustav dugoročno neodrživi. Ipak, ključni izazov i gorući problem već je danas tržište rada. Vujčić drži da će tržište rada biti nešto najdinamičnije što će se događati u idućih pet do deset godina pri čemu kao konačno rješenje vidi robotizaciju koja će ukloniti problem nedostatka radne snage. U međuvremenu je nužno provesti temeljite reforme, kaže predsjednica HUP-a Gordana Deranja.
– Za vrijeme krize izgubljeno 100.000 radnih mjesta, a nijedno u javnom sektoru i s tim se nismo suočili. Nedostaje nam ciljane radne snage u obrtničkim zanimanjima, ali lokalne vlasti ne otvaraju tražene smjerove u školama. Plaće su dignute na uštrb ulaganja, a to ne drži vodu na dulji rok. Mora se odustati od visokih poreza na plaće, rad je nešto što nas čini sposobnima, to nije nešto treba oporezivati da bismo spriječili bogaćenje – kaže Deranja. I ministar gospodarstva Darko Horvat priznao je da gospodarski rast od 2,2 posto nije dovoljan, ali i podsjetio da prvi put trošimo manje nego što imamo.
– Svjesni smo da samo realni poduzetnički privatni sektor može donijeti zdravu sliku gospodarskog rasta. Do kraja godine moramo za poduzetnike raspisati natječaje do otprilike 1,6 milijardi kuna i na proljeće sljedeće godine im tu alokaciju podijeliti – rekao je Horvat. Poduzetnik i aktivist Nenad Bakić zaključio je da Hrvatska mora prestati s mitomanijama poput one o neoliberalnom kapitalizmu, dok je, kako tvrdi, neosporna činjenica da je Hrvatska druga ekonomski najneslobodnija zemlja EU poslije Grčke.
Ključan je transfer znanja
– Mi nismo osvijestili da su doznake naših radnika u inozemstvu postale dvostruko veće od direktnih stranih ulaganja iz inozemstva. To je neodrživa stvar – rekao je Bakić te dodao da strane investicije donose i transfer znanja, koji nam je ključan jer je jedan od problema i u činjenici da ni domaći menadžment nije konkurentan. Bivši potpredsjednik Vlade Branko Grčić istaknuo je nužnost bržeg povlačenja novca iz EU te upozorio da se u tom području nepotrebno stavljaju nove ograde.
– Imao sam iskustvo s jednim načelnikom općine koji je dobio odobrenje za EU projekt od milijun i pol eura, ali nije mogao dobiti kredit za sufinanciranje projekta jer se projekt u jednom dijelu odnosi na usluge. To je katastrofa – rekao je Grčić zapitavši se zašto je Vlada ukinula Fond za sufinanciranje EU projekata koji je on osnovao.
kad većinu poslova preuzmu roboti, gdje ćete vi to zarađivati, kome ćete prodavati vaša znanja, robu, da bi zaradili plaću, i došli do novca kojim ćete kupovati te jeftine stvari što ih proizvode roboti? gdje će i koji će to novi poslovi biti, da ćemo mi zaraditi plaću? ako nam roboti uzmu proizvodnju, koja je temelj gospodarstva, a ostanu nam samo usluge, kakav će to život biti? pa roboti mogu raditi i u uslužnom sektoru. dal nas, ljudi, uopće treba u tom novom svijetu? za koga će roboti proizvoditi, ako mi nećemo imati novca da t kupimo, jer ćemo biti nezaposleni?! shvaćate zamku?