Uz doprinose na plaće, od početka prošle godine građani bez izuzetaka plaćaju socijalne doprinose i na sve oblike drugog dohotka – honorarni rad, ugovor o djelu, dohodak od članstva u nadzornim odborima i slično.
Prema podacima Porezne uprave, u Hrvatskoj je 2017. godine bilo 274.446 primatelja drugog dohotka koji su tijekom godine zaradili 3,8 milijardi kuna! U odnosu na 2015. godinu, kada su autori i umjetnici bili oslobođeni plaćanja doprinosa, broj honoraraca smanjio se za 88 tisuća, no zarađena svota ostala je gotovo ista.
U obračunu mirovine
Doprinosi na drugi dohodak upola su manji od doprinosa na radničke plaće, a njihovo plaćanje povlači za sobom i ostvarivanje određenih mirovinskih prava. Honoraraca ima mnogo, ali Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u razdoblju od 2003. do 2017. godine evidentirao je primitke iz honorarnog rada u trenutku umirovljenja tek kod 21 tisuće građana. Radnicima koji su u radnom odnosu plaćeni mirovinski doprinosi na honorarni rad ulaze u obračun mirovine, dok se nezaposlenima preračunavaju u mirovinski staž.
Nijedna državna institucija zasad ne raspolaže zbirnim podacima o ukupno preračunatom mirovinskom stažu, no svatko tko je ostvario drugi dohodak može preko sustava e-građani na stranicama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, klikom na stavku drugi dohodak, vidjeti koliko mu je honorarni rad donio pripadajućeg staža. Primjerice, osobi koja je lani honorarno zaradila 4878 kuna izvedeno je 18 dana mirovinskog staža. Da bi se '‘honorarčeći'’ stekla puna godina mirovinskog staža, godišnja honorarna zarada u 2017. godini trebala je biti u visini prosječne bruto plaće u državi, odnosno 96.660 kuna.
Doprinosi na honorarni rad građana počeli su se naplaćivati 2003. godine, ali su u međuvremenu pojedine skupine građana bile oslobođene plaćanja doprinosa sve do zadnje porezne reforme kojom su ukinuta sva izuzeća. Tada pripremljena analiza pokazala je da je honorarno radilo oko 13 tisuća umjetnika, 56 tisuća autora, 90 tisuća članova skupština i nadzornih tijela, 40 tisuća akvizitera, trgovačkih putnika, prevoditelja i sudskih vještaka te oko 100 tisuća ostalih građana koji povremeno rade preko ugovora o djelu, primjerice na biračkim mjestima u izbornim godinama.
Povoljnije za II. stup
Prava umirovljenika honoraraca različita su ovisno o tome jesu li državni umirovljenici ili su umirovljenici drugog stupa. Ako im se mirovina isplaćuje isključivo iz državnog mirovinskog fonda, umirovljeni honorarci zasad još uvijek ne mogu zatražiti novi izračun mirovine na osnovu plaćenih doprinosa iz drugog dohotka, no plan je da se ta mogućnost otvori promjenom mirovinskog zakona.
Za korisnike mirovina iz II. stupa situacija je povoljnija jer društvo koje isplaćuje te mirovine po službenoj dužnosti povećava mirovinu od 1. 1. sljedeće godine za sve naknadne uplate doprinosa u prethodnoj kalendarskoj godini. No korisnici mirovine drugog stupa zasad su još uvijek velika manjina. Mirovinski doprinos na drugi dohodak iznosi 10%, s tim što osobama koje su osiguranici drugog stupa 2,5 posto ide u njihov privatni mirovinski fond, a 7,5% državi.
I onda kaže bitcoin nije potreban. I te kako je potreban da se zaobiđe ova lopovska država koja samo tlači i uzima a mirovinski i zdravstveni sustav propadaju jer se troši na uhljebe i lažne mirovine i poklonjene stanove. Nema. Ja sam u svojoj firmi prijavljen na minimalcu a vi si financirajte svoje pijano trošenje sami.