Sljedeće godine komisija za dodjelu Nobelove nagrade imat će na stolu, između ostalih, i najslikovitiju kandidaturu u povijesti ovog priznanja. Naime, grupa antropologa kandidirala je za Nobelovu nagradu za životno djelo Raoni Metuktirea, poglavicu amazonskog plemena koji cijeli život radi na očuvanju kišne prašume.
Raoni (89) prije nekoliko tjedana krenuo je na turneju po Brazilu kako bi tražio pomoć od lokalnih zajednica u zaustavljanju velikih požara koji bjesne Amazonom, no to mu svakako nije prva “akcija” vezana za očuvanje velike prašume. Još od ranih osamdesetih aktivan je na globalnoj razini, do te mjere da su ga primali svjetski lideri, a zbog svog stava prema prašumi snimio je i pjesmu sa Stingom. U prvoj polovici ove godine Raoni se dva puta susreo s francuskim predsjednikom Macronom koji je, vjerojatno pod dojmom susreta, postao jedan od najžešćih kritičara brazilskog predsjednika Bolsonara i njegove politike uništavanja Amazone.
– Poglavica Raoni živi je simbol borbe za zaštitu prirode, ali i prava Indijanaca u Amazoni. On je poštovan diljem svijeta, a svoj je život posvetio očuvanju okoliša i spašavanju našeg planeta kojemu prijete klimatske promjene, kažu u fondaciji Darcy Ribeiro koja ga je i predložila za Nobelovu nagradu.
Raoni je pripadnik plemena koje obitava u Mato Grossu, u srcu amazonske prašume. Rođen je 1930. godine, a kako je njegovo pleme nomadsko, nije živio u stalnom selu već mu je obitelj, zajedno s ostatkom plemena bila neprestano na putu.
Poznat je po svom živopisnom izgledu, odnosno po drvenoj okrugloj ploči koja mu je umetnuta u donju usnu, što je obilježje amazonskih ratnika. Ovu ploču su mu usadili kada je imao petnaest godina, čime je promoviran u jednog od boraca svoga plemena Kayapo.
Prvi se put susreo s bijelcima i zapadnom civilizacijom 1954. kada ga se sastao s Orlando. Villas-Boasom, poznatim portugalskim antropologom.
Indijanac se toliko dojmio Villas-Boasa da ga je nakon nekog vremena predstavio i belgijskom kralju Leopoldu III. koji je također dolazio u Brazil. Raoni se uskoro počeo boriti protiv sječe amazonske prašume i protjerivanja Indijanaca s tih područja, a njegova borba privukla je pozornost redatelja Jean-Pierre Dutilexa koji je snimio film “Raoni”, u kojemu je potpuno besplatno Marlon Brando odradio naracijski dio dokumentarca. Koliko je to bio velik čin, pokazuje i činjenica kako je Brando u to vrijeme za desetominutnu ulogu u “Supermenu” bio plaćen 3,7 milijuna dolara.
Ipak, pravu svjetsku pozornost Raoni je dobio zahvaljujući Stingu, koji ga je prvi put sreo 1987. godine. Njih su dvojica zajedno organizirala tiskovnu konferenciju na kojoj su svijet upozorili na opasnost od krčenja amazonske prašume. Dvije godine poslije, od travnja do lipnja 1987. Raoni i Sting ukupno su zajedno obišli 17 zemalja kako bi podigli globalnu svijest o opasnostima od uništenja amazonske prašume, što je na kraju rezultiralo stvaranjem velikog nacionalnog parka u Mato Grossu. Unatoč poznim godinama, Raoni se vrlo žestoko aktivirao prije nekoliko mjeseci, dolaskom na vlast novog brazilskog predsjednika Bolsonara. Naime, Bolsonarova politika prema Amazoni vrlo je destruktivna jer odobrava krčenje prašume kako bi se stvorile nove površine za pašnjake i plantaže soje, sve u korist velikih industrijalaca.
Vrlo dobro VL. Nastavite sa normalnim clancima poput ovoga.