Facebook stranica koja je prva objavila fotografije navodnih osumnjičenika za grupno silovanje djevojčice i mjesto iz kojeg su počinitelji, a i žrtva, nakon medijskih apela uklonila je sporne objave. Međutim, fotografije, identiteti i drugi podaci i dalje se dijele na društvenim mrežama, čime se čini šteta i djetetu žrtvi, ali i osumnjičenicima koji još nemaju 18 godina.
Kaznenom progonu kao počinitelj kaznenog djela povrede privatnosti djeteta izlaže se svatko “tko iznese ili pronese nešto iz osobnog ili obiteljskog života djeteta, protivno propisima objavi djetetovu fotografiju ili otkrije identitet djeteta, što je kod djeteta izazvalo uznemirenost, porugu vršnjaka ili drugih osoba ili je na drugi način ugrozilo dobrobit djeteta”. Dijete je osoba koja nije navršila 18 godina. O težem obliku tog kaznenog djela radi se kad je to učinjeno “putem tiska, radija, televizije, računalnog sustava ili mreže, na javnom skupu ili na drugi način”, kad to postane pristupačno većem broju osoba. Moguća je kazna i do dvije godine zatvora.
Zbog toga novinski izvjestitelji i mediji i te kako vode računa, ne samo zbog žrtve već i zbog počinitelja koji još nisu navršili 18 godina, da ne otkriju ni mjesto gdje je kazneno djelo počinjeno, a ni bilo koji drugi podatak iz kojeg bi se moglo otkriti identitet bilo žrtve, bilo osumnjičenika, pa ni podaci o njihovim roditeljima ili njihovu ponašanju u prošlosti temeljem njihovih objava na osobnim Facebook stranicama.
Ništa se ne smije objaviti
– O djeci, a to su osobe koje nisu navršile 18 godina, ništa se ne smije objaviti, pa ni vodi li se uopće kazneni postupak protiv njih – potvrdila nam je sutkinja Lana Petö Kujundžić, predsjednica Odjela za mladež Županijskog suda u Zagrebu, dodajući kako se u konkretnom slučaju, prema objavama u medijima, radi o dvojici osumnjičenika koji još nemaju 18 godina te petorici mlađih punoljetnika na koje se također može primijeniti maloljetničko pravo.
– I samo odavanje tajne iz kaznenog postupka kazneno je djelo. Za objave bilo kakvih podataka o djeci ne odgovaraju samo portali i oni koji su prvi objavili fotografije i druge podatke o osumnjičenicima, već i svi oni koji su ih dijelili na društvenim mrežama – rekla nam je sutkinja Petö Kujundžić. S tim da i mlađi punoljetnici mogu tražiti odštetu ne samo od svakog medija, već i od komentatora ispod teksta objavljenog na mrežnim stranicama. Roditelji trebaju znati i da njihova djeca mogu kazneno odgovarati kad dijele sporne snimke iz ovog slučaja ili općenito sporne snimke drugih vršnjaka, bez obzira na to kako su došli do njih.
Jučer se zbog objave fotografija mladića osumnjičenih za grupno silovanje te sve izraženijeg nepovjerenja građana u institucije oglasila i pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević apelirajući da se iskreno zapitamo koliko smo spremni doista štititi dječja i ljudska prava.
– Objavom informacija na društvenim mrežama o identitetu djece i mladih ljudi u vezi sa slučajem seksualnog nasilja te o njihovim obiteljskim prilikama i ranijem životu, žrtvu se i dalje ugrožava, a svi prozvani izloženi su velikoj opasnosti od odmazde. To nije čin solidarnosti sa žrtvom, već njezino novo izlaganje pritiscima i povećanje njezine ranjivosti. Javnost ne smije „uzimati pravdu u svoje ruke“ i sama kažnjavati pretpostavljene „krivce“. Osim što produbljuju patnju žrtava, takvi postupci također negativno utječu na tijek sudskog postupka. Golema šteta počinjena je tim objavama i neprimjerenim komentarima na društvenim mrežama i portalima, a postoji i ozbiljna opasnost od pozivanja na „linč“ svih osumnjičenika – upozorava pravobraniteljica za djecu. Stoga je pozvale javnost i medije da se suzdrže od iznošenja pojedinosti o bilo kojem djetetu uključenom u ovaj slučaj i da štite njihov identitet te je apelirala da se uklone takve objave, odnosno da se ne dijele na društvenim mrežama kako ne bi i dalje nanosili štetu djeci.
Šteta za žrtve silovatelja
– Ističem da se ovim postupkom nanosi mnogo šira i dalekosežnija šteta i drugim žrtvama seksualnog nasilja, koje još prikupljaju hrabrost kako bi prijavile što im se dogodilo, a opasnost od ovakvog javnog izlaganja dodatno će ih obeshrabriti – obrazlaže Pirnat Dragičević. Premda razumije zgroženost slučajem, pita jesmo li mi odrasli, kao i stručnjaci u državnim institucijama, učinili dovoljno da takvo ponašanje spriječimo, ohrabrimo žrtve i nakon prijave je u potpunosti zaštitimo i pružimo joj psihosocijalnu pomoć. Pozvala je i medije da pomognu u smirivanju napetosti, a nadležne institucije da žurnim i stručnim djelovanjem pokažu svoju opredijeljenost za punu zaštitu prava djece.
Postoji jedan veliki problem. Ljudi linčuju, a kad vide i znaju za nasilje ne prijavljuju ga i prave da se to njih ne tiče. Dok budemo reagirali samo sudski, a ljudi ne budu imali svijest da reagiraju dok se nasilje događa, nasilje neće stati. Također kvartovskih pješačkih ophodnji policije više nema. I treća stvar, institucije su dno dna, kad nešto i prijaviš, možeš očekivati da tvoji podatci nisu zaštićeni. To su za mene relevantni problemi.