Detaljno izvješće o izvršenju proračuna ponovno je pokazalo da se pojedini ministri jednostavno ne žele pridržavati mjera štednje i da ne mogu držati kontrolu nad troškovima. Standardno, ministarstva s najvećim brojem zaposlenih, među kojima su Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, a i službe unutar Ministarstva socijalne politike i mladih, najproblematičnija su. Ukupno je u prvih šest mjeseci 2014. proračun za bruto plaće probijen za 268,28 milijuna kuna. Ako se nastavi istim tempom, do kraja godine ministru financija Borisu Lalovcu nedostajat će više od pola milijarde kuna samo na toj stavci.
Rastrošne agencije
Među proračunskim korisnicima i ministarstvima čak su 22 institucije koje su za plaće potrošile više od 50 posto budžeta, što znači da će im novca nedostajati u drugoj polovici godine. Rekorder je svakako Ministarstvo znanosti Vedrana Mornara, kojem je u srpnju već nedostajalo 182 milijuna kuna samo za isplatu bruto plaća djelatnika u školstvu, a u minusu su i sveučilišta kojima će do kraja godine nedostajati 21 milijun kuna za isplatu plaća. Ministar Ranko Ostojić morat će na rebalansu proračuna tražiti više novca za plaće jer će mu u protivnom nedostajati oko 70 milijuna kuna. Zaigrali su se i u Ministarstvu kulture pa su potrošili 1,66 milijuna kuna više od plana te bi im do kraja godine mogla nedostajati cijela plaća. Potpredsjednici Vlade Milanki Opačić za isplatu plaća socijalnim radnicima nedostaje oko 16 milijuna kuna. Ekstremno djeluju slučajevi Agencije za legalizaciju nekretnina i Zavoda za obnovu Dubrovnika koji su potrošili sva proračunska sredstva za plaće do 30. lipnja 2014.
Agencija je potrošila 3,5 od 3,75 milijuna kuna predviđenih za plaće, međutim u Ministarstvu graditeljstva objašnjavaju nam da se Agenciji novac dodijelio dok sama ne zaradi novac za plaće naknadama na legalizaciji. Tih će 3,5 milijuna kuna Agencija vratiti u proračun, a plaće do kraja godine isplaćivat će se iz naplaćenih naknada.
Zaposleni u Zavodu za obnovu Dubrovnika ipak nisu ostali bez plaće jer o tome brigu vodi Grad Dubrovnik. Gradonačelnik Andro Vlahušić, ujedno i predsjednik Upravnog vijeća Zavoda, priznaje da su računali na prihode koje su trebali dobiti od Društva prijatelja dubrovačkih starina. Podsjetimo, zakon kojim se trebalo osigurati da se 80-ak milijuna kuna zarađenih od ulaznica za zidine s računa Društva prebaci na Zavod srušio je Ustavni sud.
– Temeljem zakona trebali smo imati prihode od 30 milijuna kuna, a ovako Grad sve mora sam financirati, dok Županija i država koje su suodgovorne za Zavod dižu ruke od njega pa Županija ne da ni kune, a država samo nekoliko stotina tisuća kuna. To se zove lijepa naša Hrvatska – žali se Vlahušić. Koliko je Zavod računao na milijune od zidina, dokazuju i njegovi planovi rada za 2014. koji su kasnili četiri mjeseca u kojima se čekao zakon, a većina programa financijski je neizvediva bez tih sredstava.
MORH uštedio
I dok jedni bezglavo troše, neki marljivo štede. Ministarstvo obrane u zalihi ima 45 milijuna kuna, što bi lako moglo narasti na 90 milijuna kuna ako ne bude zapošljavanja u drugom dijelu godine. Gledajući postotno, najveću uštedu postigao je Mladen Pejnović u Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom. Imaju za plaće do kraja godine, a bez kune iz proračuna mogli bi plaćati svoje djelatnike još 254 dana. Bivši ministar zdravlja Rajko Ostojić, kojeg se najviše napadalo zbog probijanja proračuna, u Ministarstvu je držao konce u rukama. Tako je Ministarstvo potrošilo gotovo sedam milijuna kuna manje u pola godine pa bi uz isti tempo mogli 115 dana isplaćivati plaće bez proračunskog novca.
>> Deficit u kolovozu 8,4 milijarde kuna, većina ministarstava trošila više nego što je imala
Nista ne fali nego ima viska krpelja. Mi kad nemamo za place stedimo i otpustamo.