Hrvatska u 2019. godinu ulazi sa 150 tisuća nezaposlenih osoba za čije je zapošljavanje država pripremila oko dvije milijarde kune. U povijesti nikad nije bilo više sredstava namijenjenih zapošljavanju za tako mali broj nezaposlenih. Lani je državne poticaje za nezaposlene koristilo oko 30 tisuća novih korisnika (prvih 11 mjeseci), te 31 tisuća prenesenih iz protekle godine.
Do prije dvije godine država je glavninu javnog novca usmjeravala u stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, no ove će godine financijski naglasak biti na samozapošljavanju. Ljudima koji kao nezaposleni pokrenu neki privatni biznis država će od ove godine isplatiti i do 85 tisuća kuna, što je 30 tisuća kuna više nego što su samostalno mogli dobiti 2018.
Odluka o povećanju poticaja za samozapošljavanje donesena je uoči Božića, zajedno s dodatnim uvjetima koji moguću subvenciju povećavaju s 55.000 na 70.000 ili 85.000. Novim poduzetnicima država će isplatiti dodatnih 15 tisuća kuna za nabavu opreme te još 15 tisuća kuna ako preko burze angažiraju dvije osobe za osposobljavanje na radnom mjestu umjesto dosadašnjeg stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa. Iznos subvencija viši je ako se u poslovni pothvat uključi više nezaposlenih te za pet udruženih osoba premašuje 200 tisuća kuna.
Galerija: Renato Horvat, uspješan primjer samozapošljavanja
Na burzi otkrivaju da se priprema nova financijska injekcija i za bivše korisnike samozapošljavanja, koji su preživjeli prvu godinu samostalnog biznisa te su nastavili s radom. Za takve poduzetnike razradit će se dodatne novčane potpore, za koje mogu konkurirati aktivni korisnici državnih sredstava za samozapošljavanje. U protekle tri godine, državni novac za samozapošljavanje dobilo je oko 12 tisuća nezaposlenih. Koliko ih je preživjelo nakon prve godine, zasad nema podataka, no evaluacija mjera iz Milanovićeva razdoblja, kada je poticaje za samozapošljavanje godišnje koristilo 300 do 400 nezaposlenih, pokazala je da je 75 posto korisnika mjere opstalo u biznisu nakon prve godine, u kojoj je svaki drugi zaposlio dodatnog radnika.
Kako je bilo kasnijih godina, tek bi trebalo istražiti, a ministar rada Marko Pavić najavljuje sustav vaučera za praćenje onih koji su uspješno prošli prvu godinu rada. S novcem koje samozaposlenima osigurava država, prva poslovna godina trebala bi biti laka, jer je 55 tisuća kuna dovoljno za osnovne troškove, no pravi izazovi nastupaju tek u drugoj godini, kad sav rizik pada na njih. Poslovna statistika uspješnosti hrvatskih poduzetnika i nije loša, samo 10 posto ih otpada u prvoj godini, trećina do treće godine, a 40 posto nakon osnivanja dogura i do pete godine, no problem je u tome što vlasnici ostavljaju tvrtke na životu kad im i ne ide jer je likvidacija poduzeća skupa, pa statistiku o uspješnom preživljavanju u svijetu biznisa treba uzeti s rezervom. Od ožujka bi trebale krenuti i kompenzacijske mjere za djelatnosti s najviše zaposlenih na minimalnoj plaći (drvnu, tekstilnu, kožnu i obućarsku industriju) s kojima će država podijeliti troškove nastale zbog povećanja minimalne plaće.
Inače, sredstva koja država osigurava za samozapošljavanje pokrivaju glavninu troškova poslovanja u prvoj godini rada tako da većina korisnika te mjere preživi prvu najtežu godinu u privatnom biznisu, a osobe koje su se upustile u takav pothvat kažu kako je najvažnije plaćati doprinose na vrijeme i ne ostati dužan državi. U najnovijem istraživanju Eurostata za 2017. godinu stoji kako samozaposlene osobe u RH kao razloge zbog kojih su pokrenuli vlastiti posao najčešće navode povoljno okružje (25%), nasljeđivanje obiteljskog posla (23%) te da nisu mogle pronaći novi posao (23%).
VIDEO: Žene u turizmu: Razgovor s Josipom Jutt Ferlan, Martinom Bienenfeld i Barbarom Mesić
Lakse sam u HR otvorio firmu nego sto sam je zatvorio