Zabranu kandidiranja pravomoćno osuđenima za određena kaznena djela, među kojima i ona protiv službene dužnosti, Most i HDZ već u prvim mjesecima 2017. namjeravaju proširiti i na parlamentarne, a u idućem razdoblju i europske te izbore za predsjednika Republike. Takva bi najava trebala “podebljati” izglede da izmjene Zakona o lokalnim izborima izdrže ocjenu ustavnosti koju najavljuje oporba, koja je taj zakon nazvala “lex Vlahušić”, tvrdeći da mu je jedini cilj spriječiti gradonačelnika Dubrovnika Andru Vlahušića da se kandidira za još jedan mandat na toj dužnosti.
Otupljivanje oštrice kritika
– U saborskoj su proceduri u prvom čitanju izmjene izbornog zakona koje će osuđenima za ista kaznena djela zabraniti i da se kandidiraju za zastupnike, a stajalište je našeg kluba da bi se jednako pravilo trebalo odnositi na sve izbore, i za one europske i za predsjednika Republike – kaže predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić. Takva bi najava trebala otupiti oštricu Vlahušićevih kritika kako je apsurdno da netko može biti biran za najviše državne dužnosti, da može postati ministar ili premijer, a da se istodobno ne može kandidirati za gradonačelnika, načelnika općine pa čak ni za lokalnog vijećnika. U Vlahušićevu HNS-u, ali i SDP-u, uvjereni su, međutim, da bi “lex Vlahušić” i uz te zahvate ostao ustavno sporan.
– Najspornije je što zakon propisuje različite uvjete za kandidaturu i za prestanak mandata. Pojednostavljeno, ako ste već izabrani na dužnost i pravomoćno vas se osudi za kazneno djelo zbog kojega se ne smijete kandidirati, mandat vam neće prestati i ostat ćete na dužnosti. To je nedozvoljena arbitrarnost – uvjeren je SDP-ov Peđa Grbin. Upozorava da se kandidiranje ne zabranjuje osuđenima za ratni zločin po Općem kaznenom zakonu, koji je bio na snazi do 1997.
– Za gradonačelnika se tako ne bi mogao kandidirati Vlahušić, kojega je sud kaznio sa šest mjeseci uvjetno, a mogao bi, primjerice, Tihomir Orešković, koji je za ratni zločin dobio 15 godina zatvora – kaže Grbin. Dubrovački gradonačelnik pravomoćno je osuđen na uvjetnu kaznu od šest mjeseci jer je svom tadašnjem koalicijskom partneru Peri Vićanu protivno zakonu odobrio pozajmicu od dva milijuna kuna. Ta presuda nije mu jedini sukob sa zakonom. USKOK ga tereti i da je u aferi Revelin pogodovao ugostitelju Lukši Frankoviću i time oštetio gradski proračun za tri milijuna kuna.
‘Lokalni’ šerifi neokrznuti
U SDP-u priznaju da se takva osoba načelno ne bi trebala kandidirati za gradonačelnika, no ustavnu će tužbu ipak podnijeti jer se, kažu, zakon ne bi smio donositi zbog jednog čovjeka. Zaboravljaju pritom kako su sličnim rješenjima i sami pribjegavali. Jedan od prvih zakona donesenih za Milanovićeve Vlade nazvan je lex Komadina jer je donesen samo kako bi primorsko-goranskom županu omogućio da ode na ministarsku dužnost bez raspisivanja novih izbora za župana. Iako su Most i HDZ pokušali opovrgnuti da se “lex Vlahušić” donosi samo za jednog čovjeka, činjenica je da je Vlahušić jedini poznatiji lokalni čelnik na kojega će se zakon primijeniti. Ostali “lokalni šerifi” ostat će neokrznuti zbog poslovične neučinkovitosti hrvatskog pravosuđa. Po još jedan mandat tako će u svibnju moći krenuti zagrebački gradonačelnik Milan Bandić jer nijedna kaznena prijava u njegovu slučaju nije rezultirala ni pravomoćnom optužnicom, a kamoli presudom. Da to želi, za gradonačelnika bi se ponovno mogao kandidirati i HDZ-ov Božidar Kalmeta, optužen za izvlačenje više od 15 milijuna kuna iz javnih tvrtki kojima je upravljao kao ministar prometa. Kalmeta je, međutim, najavio da se neće kandidirati. Isto je učinio i na parlamentarnim izborima objasnivši da ne želi opteretiti stranku.
>> “Lex Vlahušić” nakon sramote “Lex Perković”
>> Sabor usvojio 'lex Vlahušić', SDP i HNS već najavili: 'Zakon ćemo poslati na ocjenu ustavnosti'
Ne razmem komu more bit sporan ovaj zakon? Zapraf treba sam bit još i stroži !!!