Europsko znanstveno vijeće, ERC, dodijelilo je Consolidator grantove ukupne vrijednosti 678 milijuna eura za ukupno 328 europskih znanstvenika. Ovoga puta je čak dvoje hrvatskih znanstvenika dobitnicima potpora u ovoj rundi. Jedan je dobila dr. sc. Tamara Bjažić Klarin iz Instituta za povijest umjetnosti za projekt "Right to Housing: The Production of Spaces for Everyday Life in Yugoslavia (1945-1991)", a drugi izv. prof. dr. sc. Hrvoje Bogunović s Medicinskog sveučilišta u Beču za projekt "HealthAEye". Prof. Bogunović dobio je grant u visini dva milijuna eura, što je standardni maksimalni iznos, na projektu će raditi šest ljudi, dva postdoktoranda i četiri doktoranda, od čega će tri ta radna mjesta biti nova.
Bolesti oka
– Projekt se zove HealthAEye, a cilj mu je koristiti umjetnu inteligenciju u sklopu slikanja pozadine oka s oftalmoskopom priključenim na pametni telefon kako bi se prepoznalo kada se bolest mrežnice reaktivirala – kazao nam je prof. Bogunović koji je inače direktor laboratorija Christian Doppler za umjetnu inteligenciju u retini. Kazao nam je kako postoji nekoliko vrlo raširenih bolesti mrežnice oka, AMD ili senilna makularna degeneracija te DME ili dijabetički makularni edem, ima nekoliko milijuna ljudi s tim dvjema bolestima samo u Europi, koje zahtijevaju stalni i učestali tretman sa skupim injekcijama (anti-VEGF lijek) koje sprečavaju lučenje tekućine iz malih žila u oko.
– Problem je da je jako teško predvidjeti kada će se bolest reaktivirati, a bitno je da se tretman dobije čim prije se to dogodi. Danas oftalmolozi daju najbolje od sebe da probaju pogoditi kada će se ta reaktivacija dogoditi pa naruče pacijente u rasponu od dva do šest mjeseci. Bolje rješenje bi bilo kada bi ti pacijenti imali mogućnost kontinuirano ili dnevno nadgledati aktivaciju. Takva tehnologija bi se koristila za monitoring (kontinuirano praćenje aktivnosti bolesti) – kaže dr. Bogunović. Nastavio je kako danas postoje prva takva rješenja bazirana na tzv. home-OCT (optical coherence tomography) 3D tehnologiji – tamo se reaktivacija dobro vidi, ali ta rješenja su nezgrapna (nisu portabilna) i preskupa tako da samo malo njih i u bogatijim regijama si to mogu priuštiti.
– S druge strane, umjetna inteligencija pokazala je da je moguće detektirati suptilne signale i ideja je to iskoristiti da se reaktivacija bolesti detektira iz suptilnih signala vidljivih na "običnim" slikama pozadine oka, koje bi se mogle snimati i doma s praktičnijom opremom (oftalmoskop s kamerom pametnog telefona) i tako dobiti uređaj koji bi se mogao koristiti ili kod kuće ili primjerice kod liječnika opće prakse. Nešto slično kako danas imamo uređaje za mjerenje tlaka. Ako to uspije, imalo bi veliki potencijal jer ti bi smanjilo taj trenutačno velik teret na bolničko osoblje i veliki trošak liječenja injekcije su dosta skupe, oko 700 eur po injekciji. Štoviše, nedavno je pokazano da se nekoliko drugih bolesti – primjerice kardiovaskularne i neurodegenerativne (Alzheimerova, Parkinsonova bolest) isto reflektiraju na mrežnici i moguće ih je detektirati na slikama mrežnice. Tako da mogućnost učestalog praćenja promjena na oku bi se moglo primijeniti u budućnosti i za širi spektar bolesti izvan čak bolesti mrežnice same. Iako se projekt smatra visokog rizika (kao i svi ERC projekti), ako bude uspješan, dugoročno bi mogao, odnosno AI softver koji proizvede, imati potencijalno veliku komercijalnu vrijednost – rekao nam je prof. Bogunović.
Doktorat u inozemstvu
Inače, prof. Bogunović je diplomirao i magistrirao računarstvo na Zagrebačkom FER-u, Zavodu za električne sustave i obradbu informacija (ZESOI), kod mentora prof. Svena Lončarića. Za doktorat se odučio otići u inozemstvo gdje je doktorirao na sveučilištu Pompeu Fabra u Barceloni u području medicinske obradbe slike. Za postdoktorski studij je otišao u Ameriku, na Sveučilište u Iowi, gdje se počeo specijalizirati za umjetnu inteligenciju, a posebice njezinu primjenu na analize očnih slika, snimljenim s 3D optical coherence tomography (OCT), relativno novim modalitetom.
Prvi uspjesi u tome su mu omogućili da se vrati nazad u Europu na Medicinsko sveučilište u Beču, na zavod za oftalmologiju gdje je u interdisciplinarnom okruženju, jer je on kao računarac, radeći zajedno s doktorima oftalmolozima, postao lider u tom području. Od 2021. voditelj je laboratorija Christian Doppler za umjetnu inteligenciju u retini.
