Konferencija MMF-a i HNB-a

Za zadržavanje radnika trebaju veće plaće i sigurno zaposlenje

U Dubrovniku održana međunarodna konferencija o demografiji i zapošljavanju u Istočnoj i Jugoistočnoj Europi
Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL
16.07.2019.
u 17:52

Demografski izazovi mogli bi znatno usporiti gospodarski rast – poručio je zamjenik direktora MMF-a

Zemlje u regiji u opasnosti su da ostare prije nego što postanu bogate, kazao je Tao Zhang, zamjenik direktora MMF-a na konferenciji Međunarodnog monetarnog fonda i Hrvatske narodne banke u Dubrovniku koja se bavila upravljanjem razvojem u zemljama srednje, istočne i jugoistočne Europe (CESEE) s posebnim naglaskom na, kako kaže Zhang, zastrašujuće probleme vezane uz demografiju i radna mjesta.

Produljenje radnog vijeka

Jedna studija MMF-a je pokazala da bi zemlje regije bez demografskih problema s kojima se sada suočavaju do sredine ovog stoljeća dostigle 74 posto prosječnog BDP-a EU, a ovako će se prosjeku razvijenih približiti s postojećih 50-ak na približno 60 posto BDP-a. Ima mišljenja da bi EU trebao razmisliti i o nekim fiskalnim  poticajima koji bi od zemalja primateljica išli prema zemljama koje su  glavni rasadnik radne snage. Zhang je podsjetio da je u protekla tri desetljeća životni standard u regiji naglo porastao. BDP po stanovniku se više nego udvostručio, živi se dulje, ali rađa se i manje djece, što je uz emigraciju izazvalo goleme probleme.

Demografski su problemi, priznao je i premijer Andrej Plenković ključni izazov za Hrvatsku, koja je poduzela niz mjera da poveća natalitet. Nova istraživanja MMF-a sugeriraju da će se stanovništvo regije, osim Turske, smanjiti za 12 posto do 2050. godine zbog starenja i migracije. Smanjenje radne snage vjerojatno će biti još i veće, za 25 posto što znači da će radno stanovništvo morati uzdržavati dva puta više starijih nego što ih izdržava sada, naveo je Zhang na skupu u čijem radu su sudjelovali ministri i guverneri iz dvadesetak zemalja regije gdje će se, prema MMF-u, omjer ovisnosti u starosti, definiran kao omjer starijih od 65 godina u odnosu na stanovništvo između 20 i 64 godine, udvostručiti s 25 u 2015. na 51 posto u 2050. godini.

U Dubrovniku održana međunarodna konferencija o demografiji i zapošljavanju u Istočnoj i Jugoistočnoj Europi
1/4

– Ovi demografski izazovi mogli bi značajno usporiti gospodarski rast, a smanjivanje ponude radne snage i niža produktivnost starijih radnika mogli bi stajati zemlje oko jedan posto BDP-a godišnje – ustvrdio je zamjenik direktora MMF-a, koji je iznio moguća rješenja, od toga da se predlože mjere koje će zadržati mlade i obrazovane, uvoze radnici iz trećih zemalja, znatnije koristi ženska radna snaga do angažmana starijih i produljenja radnog vijeka. Zang kaže kako je MMF svjestan da ni te mjere neće nadoknaditi dramatičnost demografske tranzicije pa se nada da će tehnologija priskočiti u pomoć ljudima.

– Stopa prodora robota u Mađarskoj, Poljskoj, Sloveniji i Slovačkoj je znatno veća nego u drugim srednje razvijenim gospodarstvima. Slovačka već ima 2,5 robota na 1000 radnika, a kako se planira godišnji rast robotskih pošiljaka u regiju do kraja ovog desetljeća od 20-ak% godišnje to implicira da će uskoro regija imati dvostruko više robota od prosječne europske ekonomije. Kako bi se osiguralo da ova potencijalno razorna sila nastavi koristiti radnicima, tehnologija također mora biti popraćena odgovarajućim politikama – kaže MMF.

– Potrebna je sveobuhvatna reforma obrazovnih sustava i značajna ulaganja u programe cjeloživotnog učenja i prekvalifikacije – kazao je zamjenik direktora MMF-a Tao Zhang, inače visokopozicionirani kineski ekonomista koji je prije dolaska na mjesto zamjenika direktora MMF prije tri godine bio viceguverner kineske narodne banke.

Druga konferencija

Guverner HNB-a Boris Vujčić poručio je  da je nedostatak kvalificirane radne snage postao glavna prepreka rastu u mnogim zemljama, zbog čega treba stvarati  okruženje koje će poticati ostanak talentiranih pojedinaca, što među ostalim uključuje i podizanje plaća. Ovo je druga konferencija koju HNB zajednički organizira s Međunarodnim monetarnim fondom.  Manje razvijene europske zemlje se, uz starenje stanovništva, bore i s izazovom vanjske migracije, a ta kombinacija stvara im velike strukturne probleme, pri čemu ne samo da ugrožava održivost mirovinskih i zdravstvenih sustava, već može utjecati i na njihov potencijalni rast, upozorava guverner Vujčić.

– Danas, kada dolazi do gospodarskog oporavka diljem kontinenta, nedostatak kvalificirane radne snage postao je glavna prepreka rastu u mnogim zemljama. Prema istraživanju EIB-a iz 2018., tvrtke u CESEE-u smatraju da je ograničena dostupnost kvalificirane radne snage jedna od najvećih prepreka ulaganjima – ističe Vujčić.

U tom kontekstu, poručuje, stvaranje i očuvanje kvalificirane radne snage pojavilo se kao ključni cilj za kreatore politike u tim zemljama. Povećanje plaća do dovoljno visoke razine u tim zemljama tek je dio rješenja, važna je i sigurnost zaposlenja – istaknuo je Boris Vujčić.

Ministar financija Zdravko Marić najavio je da će do kraja srpnja izaći s prijedlogom porezne reforme koja će uključivati i novi set mjera vezanih za rasterećenje cijene rada. – Mi ne možemo utjecati na iznos primanja u privatnom sektoru, ali možemo izaći sa stimulativnim mjerama koje će dovesti do rasta plaća – kazao je Marić. Ministar je imenovao radnu skupinu koja pročešljava porezne propise, a posljednjih dana intenzivno se sastaje i s poduzetnicima. Promjene koje će uključivati izmjenu zakona zbog duge parlamentarne procedure stupit će na snagu 1. siječnja 2020., no za neke će poteze biti dovoljna izmjena pravilnika. Pravilnik propisuje iznose neoporezivih naknada koje se isplaćuju uz plaću. Moguće je da će se vratiti neoporeziva isplata toplog obroka, no ministar financija to nije ni potvrdio ni demantirao. Ta bi promjena mogla stupiti na snagu već u kolovozu. Marić je tek podsjetio da više od 60 posto zaposlenih ne plaća porez na dohodak, zbog čega promjene poreznih stopa ili neoporezivog dohotka ne mogu utjecati na povećanje njihovih plaća. Pohvalio se kako je uvođenje neoporezivog bonusa od 7500 kuna s kraja prošle godine osjetilo 471 tisuća zaposlenih koji su u prosjeku dobili po 2700 kuna bonusa.

Ključne riječi

Komentara 7

MA
marijaqwer
18:19 16.07.2019.

Nije problem skrbiti za sve više starih osoba u Hrvatskoj. Problem je hraniti ogroman broj bespotrebnih uhljeba.!!!!

ST
stefj
20:55 16.07.2019.

Ma bravo, ovi svaki puta otkriju toplu vodu... A da bi standard narastao i da bi se radnika moglo platiti, ima par sitnih detalja kao što je ogromna neefikasna državna i javna služba, ogromna parafiskalna država, antipoduzetnička klima, mladi penzioneri i još koja sitnica... Eto, samo to treba riješiti, pa smo ko Švicarska. Sada smo ko Švicarski sir...

DV
dvorskaluda
21:27 16.07.2019.

Nakon ovih izjava i zaključaka, zastupnicima i članovima Vlade, porast će plaće. Naravno, i ministrima. Onima kaj odlaze; veeelike otpremnine. I EU i MMF bit će sretni jer budu dobili izvješće da su (ne)radnicima povećane plaće...

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije