Hrvatska neće tražiti nov prijelazni rok za liberalizaciju prodaje kuća
i stanova strancima. Pregovarači navode nekoliko razloga zbog kojih ta
opcija ne dolazi u obzir.
Prvo, Hrvatska se mora pokazati dosljednom u poštovanju već preuzetih
obveza, a na liberalizaciju tržišta nekretnina obvezala se Sporazumom o
stabilizaciji i pridruživanju u kojemu je postojala klauzula o
prijelaznom roku. Taj rok istječe u siječnju iduće godine i kad bi se
ponovno tražio prijelazni rok, to bi značilo mijenjati SSP te tražiti
od 27 zemalja članica da na to pristanu.
Slovenija je tražila prijelazni rok, ali je dobila samo zaštitnu
klauzulu na temelju koje se liberalizacija tržišta može suspendirati
ako prevelika potražnja nakon otvaranja tržišta prouzroči prevelik rast
cijena nekretnina. Pregovarači podsjećaju da Hrvatska nije u istoj
poziciji kao Slovenija (koja nije prolazila kroz fazu SSP-a), a još se
manje može usporediti s Maltom.
Dakle, da se tražilo novo prijelazno razdoblje, Hrvatska bi izgubila i
na brzini, a ne samo na vjerodostojnosti, a u stvarnosti se ne bi puno
promijenilo, jer tržište je i sada praktično liberalizirano.
Drukčija je situacija s onim segmentom tržišta koji se tiče
poljoprivrednog zemljišta i šuma. SSP tu nije pregovaračima vezao ruke,
pa će Hrvatska tražiti prijelazni rok od 12 godina tijekom kojih se
nakon ulaska u EU strancima ne bi moglo prodavati poljoprivredno
zemljište.
Rok za liberalizaciju šumskog zemljišta također istječe početkom iduće
godine, ali pregovarači drže da je Hrvatska tu u vrlo dobroj poziciji.
Više od 80 posto hrvatskih šuma u vlasništvu je države, a država šume
ne smije prodavati. Privatne šume štitit će od toga da prijeđu u
vlasništvo stranaca pravom prvokupa. Pregovori o detaljima iz Poglavlja
o slobodnom kretanju kapitala očekuju se u jesen. (D. K.)
Hrvatska se obvezala na liberalizaciju tržišta nekretnina i ne može tražiti novi prijelazni rok za kuće i stanove