Problemi s odlaganjem otpada u Hrvatskoj sve su izraženiji, a gradovi u kojima Centri za gospodarenje otpadom još nisu ni približno gotovi pucaju po šavovima po pitanju odvoza otpada. Dokaz tome je dopis koji je ovih dana tvrtka Mull-trans iz Oroslavja, članica CIOS grupe, uputila gradonačelnicima i načelnicima Donje Stubice, Oroslavja i Pregrade te Gornje Stubice, Krapinskih Toplica, Mihovljana, Stubičkih Toplica, Sveti Križ Začretje i Velikog Trgovišća da od ponedjeljka, 16. studenoga neće moći nastaviti pružati javnu uslugu prikupljanja komunalnog otpada ako nadležne institucije bez odgode ne osiguraju prihvat i zbrinjavanje prikupljenog otpada. Iz tvrtke su naveli da problem nije u prikupljanju i odvozu otpada, već u njegovu daljnjem zbrinjavanju. Broj aktivnih odlagališta na koja je moguće odložiti komunalni otpad kontinuirano se smanjuje, dok preostala odlagališta, tvrde, odbijaju prihvaćati otpad prikupljen na području drugih jedinica lokalne samouprave. Lokalne sredine rješenje u tako kratkom roku ne mogu naći, pa su sve oči uprte u Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, kojem je pisala i tvrtka Mull-trans. Unatoč tome, tvrde, do sada nije pronađeno provedivo rješenje iako u Hrvatskoj postoje aktivna odlagališta sa slobodnim kapacitetima. Na ovaj gorući problem upozoravaju i iz Udruge Ekologija grada.
Narušeno povjerenje građana
– U Hrvatskoj je nastao val odbijanja primanja otpada na odlagališta. Splitski Karepovac ograničio je prihvat otpada iz drugih sredina, pločanski Lovornik i bjelovarske Doline odbijaju prihvat dodatnog otpada izvana, zadarsko Diklo potpuno je zatvoreno za nelokalne korisnike, a ogulinski Sodol privremeno je obustavljao prihvat otpada iz drugih gradova i općina. Istodobno su Sinj i Osječko-baranjska županija zauzeli restriktivan stav prema prihvatu otpada iz drugih sredina, dok Karlovac zbog ugovornih obveza prema Fondu mora nastaviti prihvat otpada na Ilovcu, a zadarski CGO Biljane Donje dopušta mogućnost privremenog prihvata pod određenim uvjetima – navode iz Udruge. Dodaju da posljedice nedostatka raspoloživih kapaciteta posebno osjećaju Makarska i općine Makarskog primorja – Brela, Baška Voda, Tučepi i Podgora – kao i Omiš, Kaštela, Dugi Rat, Zadvarje i Šestanovac, koji su bili prisiljeni tražiti zamjenska odlagališta, sklapati privremene dogovore ili organizirati prijevoz otpada u udaljenije županije.
– Sličnim su teškoćama bili izloženi Varaždin, Samobor, Jastrebarsko, Josipdol i Plaški, dok je Otočac nakon zatvaranja Poduma preusmjerio otpad u CGO Babina Gora, što pokazuje kako nedostatak pravodobnih i sustavnih rješenja sve veći broj hrvatskih gradova i općina prisiljava na skupe, nesigurne i dugoročno neodržive načine zbrinjavanja komunalnog otpada. Upozoravamo da Hrvatska ulazi u razdoblje u kojem otpad više nema kamo. Davatelji javne usluge i ovlaštene tvrtke ostaju bez prostora za odlaganje i zbrinjavanje otpada, i to ne samo komunalnog nego i industrijskog. Ako se to ne zaustavi, u dijelu zemlje mogao bi se prekinuti redovni odvoz otpada – navode iz Udruge Ekologija grada. Ističu da se sada prema svakom kamionu s otpadom odnosi kao prema prijetnji, a prema svakoj ovlaštenoj tvrtki kao prema sumnjivcu, a otpad proizvodimo sami: svaki stanovnik Hrvatske proizvede gotovo 500 kilograma komunalnog otpada godišnje, više od kilograma dnevno.
– Ta je histerija donekle razumljiva jer je povjerenje građana teško narušeno. No ona se događa u sustavu koji ionako gotovo da i ne postoji. Zato tražimo da Ministarstvo i Fond hitno donesu obvezujuće rješenje o tome gdje se prima komunalni otpad iz općina koje su ostale bez odlagališta, da se izradi hitan plan za zbrinjavanje neopasnog industrijskog i opasnog otpada, jer sadašnje stanje ugrožava i okoliš i gospodarstvo.Tražimo i da Fond provjeri ugovorne obveze svih sufinanciranih odlagališta. Ako odbijaju prihvat otpada protivno ugovoru, tražimo da se primijene ugovorne mjere, uključujući povrat sredstava. Tražimo i da se javno objavi koja odlagališta imaju slobodan kapacitet, kolikog je on opsega i tko odbija prihvat otpada. Vrijeme je za odluke, ne za politiku. Vrijeme je da se tema otpada prestane politizirati. Od nadležnih tražimo odlučnost, odgovornost i konkretne odluke, i to sada, a ne nakon što prvi spremnici ostanu neispražnjeni. Na ovaj scenarij upozoravamo godinama. Danas više nije pitanje hoće li se sustav slomiti, nego tko će preuzeti odgovornost kad se to dogodi – poručuju iz Udruge Ekologija grada.
Kasni gradnja Piškornice
Zbog kašnjenja u gradnji Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Piškornica u Koprivničkom Ivancu kod Koprivnice, koji će pokrivati četiri sjeverozapadne županije, najveće odlagalište otpada u Međimurju, ono u Totovcu pokraj Čakovca, morat će još neko vrijeme preuzimati otpad, pa je u planu proširenje odlagališnih kapaciteta, gradnja nove sortirnice i dodatnih skladišnih prostora. Najveći dio planiranih promjena odnosi se na gradnju novih odlagališnih ploha. Predviđene su četiri tzv. kazete ukupnog kapaciteta oko 102.000 prostornih metara ili 92.000 tona neopasnog otpada. Prva kazeta već je popunjena i počelo je njezino prekrivanje, dok se na prostoru postojeće sortirnice planira gradnja druge kazete, a postojeća sortirnica će se ukloniti. Treća kazeta predviđena je kao dodatna mogućnost u slučaju da se raspoloživi kapaciteti druge kazete popune prije početka rada RCGO-a Piškornica. Iako se lokacija proširenja nalazi izvan zona sanitarne zaštite i na području bez evidentiranih stalnih ili povremenih vodotoka, mještani Totovca nezadovoljni su planovima. – Mladi odlaze, boje se za svoju djecu. Pred nas se dolazi s gotovim zaključcima, ništa nas se ne pita. Ako je ovo neopasan otpad, zašto ga ne vozite u neki drugi dio Međimurja ili Hrvatske? Kakve mi, mještani Totovca, imamo koristi od ovog odlagališta? Nikakve! Samo bolesti! – rekao je mještanin Totovca Elvis Kralj. Prema nekim najavama, Piškornica bi trebala početi s radom za godinu dana.